Head 09
Datum objave: 29. Srpanj 2022

SPOMENAR / 30. obljetnica posjeta predsjednik RH Franje Tuđmana otoku Žirju i „Ruži hrvatskoj”, 1. hrvatsku bitnicu obalnog topništva u Domovinskom ratu

Stanko Ferić
Stanko Ferić

Franjo Tuđman, predsjednik Republike Hrvatske u srpnju 1992. godine posjetio je u pratnji ministar unutarnjih poslova Ivan Jarnjak i Gojko Šušak, ministar obrane Republike Hrvatske, otok Žirje i legendarnu topničku bitnicu „Ružu hrvatsku”, 1. hrvatsku bitnicu obalnog topništva u Domovinskom ratu. Predsjednik Tuđman bio je nazočan svečanom trenutku primopredaje žirajske topničke bitnice iz ruku Policijske uprave Šibenik u ruke Hrvatske vojske. Tom prigodom predsjednik Tuđman, ministar obrane Šušak i ministar unutarnjih poslova Jarnjak odali su priznanje žirajskoj bitnici i njenim topnicima koji su odigrali izvanrednu važnu, štoviše jednu od presudnih uloga u šibenskoj bici i zaustavljanju opasnog prodora velikosrpskog agresora koji je u rujnu 1991. godine zaprijetio pogubnim presijecanjem Hrvatske te pridonijeli prvoj velikoj pobjedi hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu.

Bitka za Šibenik, vođena od 16. do 23. rujna 1991. godine, bila je prva značajna hrvatska pobjeda u Domovinskom ratu. Šibenski branitelji uspjeli su zaustaviti prodor prema moru velikosrpskog agresora na čiju se stranu stavila Jugoslavenska narodna armija i onemogućiti mu vojno-strateško presijecanje Hrvatske i njezino komadanje na neobranjive, lako osvojive enklave. Branitelji Šibenika pokazali su da velikosrpski agresor, čak ni uz potporu JNA, nije nepobjediv, što je imalo i snažan, štoviše presudno važan, moralni učinak na hrvatske branitelje i tek rođenu neovisnu Republiku Hrvatsku. U tom smislu bitka za Šibenik bila je po svom značaju jedna od ključnih prekretnica u Domovinskom ratu.
Velikosrpski agresor napao je Šibenik s kopna, mora i iz zraka ne očekujući značajniji otpor njegovih slabo naoružanih branitelja, ali premoć u vojnoj sili i vatrenoj moći, a da toga nije bio svjestan, nije imao ni 16. rujna kada je tenkovima izbio na Šibenski most i nadirao prema Šibeniku sa sjevera nakon pada Drniša. Bitku je izgubio u trenutku kad su se u obranu Šibenika oglasili topovi s otoka Žirja koje je oficir JNA, Šibenčanin Željko Baltić u tajnosti predao hrvatskim braniteljima još u travnju 1991. godine. Udar topova sa Žirja pokolebao je agresore i natjerao ih da ustuknu. Pokazalo se da Šibenik i Hrvatska nisu bespomoćni, da su spremni boriti se i da su kadri učiniti nemoguće – razoružati JNA i njezinim je oružjem natjerati na uzmak.
Nakon preuzimanja obalne topničke bitnice na Žirju te zauzimanja jakih uporišta JNA u Zečevu i Kruščici i topničke bitnice na otoku Smokvici, branitelji Šibenika, 113. brigada ZNG/HV-a i pripadnici policijskih postrojba, tijekom samo dva dana postali su jedna od najbolje naoružanih i organiziranih hrvatskih obrambenih formacija.
Pobjeda branitelja Šibenika imala je presudnu stratešku važnost za obranu Hrvatske i daljnji tijek Domovinskog rata sve do oslobodilačke vojno-redarstvene akcije „Oluja”, a u tome je jednu od ključnih uloga imala bitnica obalnog topništva na otoku Žirju koja je s razlogom, još dok je bitka trajala, dobila ime, najprije „Hrvatska”, a potom „Ruža hrvatska”.

Iz kategorije: Spomenar

logo footer 1
Trg Andrije Hebranga 11a, 22 000 Šibenik

logo footer 2
logo footer 3