Head 07
Datum objave: 09. Studeni 2023

DONOSIMO UPUTSTVA / Umjesto da povećavate količinu kućnog smeća kompostirajte biootpad

Diana Ferić
Diana Ferić

Biootpad je biološki razgradiv otpad iz vrtova i parkova, kuhinjski otpad iz kućanstva, restorana, ugostiteljstkih i maloprodajnih objekata, te sličan otpad iz proizvodnje prehrambenih proizvoda.

Kompostiranje je postupak biološke aerobne razgradnje biootpada pri čemu nastaje kompost koji je koristan dodatak tlu, plodni humus koji hrani biljke, osigurava prozračnost tla, zadržava vodu i pogoduje rastu bilja.

Trećina kućnog otpada je vrijedna sirovina za proizvodnju komposta.

Kompostiranjem i odvojenim prikupljanjem otpada smanjujemo količinu miješanog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališu.

 

Što se može kompostirati?

Ostatke od povrća (kora od kupusa, listovi kupusa, listovi zelene salate, dijelovi mrkve, ljuske od krumpira itd.) i voća (ostaci od jabuke, kruške, kore od naranče, mandarine i slično), ljuske od jajeta (usitnjene), lišće, suho granje (usitnjeno), korijenje, uvelo cvijeće, piljevinu, koru drveta, slamu, stare zemlje iz posuda za cvijeće i sl..

Što se ne smije kompostirati?

Tekuće ostatke hrane, ostatke mesa i ribe, kosti, kožu, pepeo, gumu, pijesak, lijekove, cigarete, novinski papir i časopise u boji, plastiku, celofan, staklo, odjeću, obuću, pelene, stiropor, sadržaj vrećica iz usisivača, ulje, mast, baterije, obojeno i lakirano drvo, ostatke boja, bolesno bilje, osjemenjene korove, mliječne proizvode, preađevine…

GDJE I KAKO MOŽETE KOMPOSTIRATI?

Kompostiranje je moguće na hrpi, te u drvenim, žićanim i plastičnim komposterima.

Korak po korak do komposta: na dno kompostera stavite tanak sloj usitnjenog granja zbog osiguravanja protočnosti zraka, potom lišće, sijeno i drvenasti usitnjeni materijal. Zatim prekriti tankim slojem zemlje ili komposta. Na to stavljati sastojke koji se mogu kompostirati i povremeno ga promješati.

Temelj dobrog kompostiranja je miješanje kuhinjskog i vrtnog biotpada, miješanje svježih i starijih, vlažnih i suhih dijelova biootpada.

Glavni čimbenici razgradnje biotpada su: usitnjenost materijala (lakše se razgrađuje usitnjeni materijal), vlažnost (suhi materijal treba navlažiti, a vlažni miješati sa suhim, ne da bude previše mokar jer tada dolazi do truljenja i neugodnih mirisa), prozračnost (osigurava se miješanjem), temperatura (u dobroj i vlažnoj kompostnoj hrpi brzo dolazi do aktivnosti mikroorganizama pri čemu se kompost zagrijava u sredini i do 50-70 ˚C, pokrivanje komposta ( time štitimo mikroorganizme od svijetla, te od pretjerane vlage u zimskim periodima, a od isušivanja za vrijeme ljeta).

Proces u kompostu traje od 6 do 12 mjeseci.

Biootpad čini čak 40% prosječne kante za miješani komunalni otpad.

Pravilnom brigom o korištenju namirnica sprječavate nastanak otpada od hrane i smanjujete količinu otpada koji nastaje u kućanstvu, štedite novac i energiju te pomažete očuvati okoliš i učiniti ga ugodnijim mjestom za život.

Iz kategorije: Sponozirani članci

logo footer 1
Trg Andrije Hebranga 11a, 22 000 Šibenik

logo footer 2
logo footer 3