Head 08
Datum objave: 20. Veljača 2023

STRUČNJACI NA NOVOJ TV / Na području bivšeg TEF -a i u moru kod Banja nalaze se dalje opasne kemikalije u velikim koncentracijama

Diana Ferić
Diana Ferić

 Vijest o tome da na području TEF -a i dalje postoji opasan otpad koja je objavljena sinoć u Dnevniku Nove TV u priči novinarke Sanje Jurišić zabrinula je Šibenčane i to je jutros glavna tema.

Hladan tuš ovaj tjedan drugi put za istu stvar Hrvatskoj je stigao sa Europskog suda. U presudi stoji kako u tri godine država nije učinila ništa po pitanju zbrinjavanja troske u Biljanima Donjim. No, čini se kako Biljane nisu izoliran slučaj. Priču donosi novinarka NoveTV, Šibenčanka Sanja Jurišić.

"Ja sam doktor Nenad Jasprica iz Instituta za istraživanje mora i priobalja osim Crnog brda u Biljanima Donjim koji se nalazi u blizini Zadra i koji se najčešće spominje u medijima malo se govori o ostacima troske koje se nalaze na prostoru bivše Tvornice elektroda i ferolegura (TEF) u Šibeniku", rekao je u Pozivu Dnevnika Nove TV Jasprica.

Jesu li brda troske i dalje na području tvornice TEF-a - te kako utječu na život mještana šibenske crnice otišla je istražiti Sanja Jurišić. Sa sobom je povela biologinju, djelatnike ovlaštenog laboratorija, ali i ronioce koji su zagrebali ispod površine popularne šibenske plaže Banj.

Troska je podsjetnik na tešku industriju koja je othranila i odškolovala generacije Šibenčana. I danas tone "crnila" i prašine zaklanjaju pogled prema gradu. Život biljaka na području TEF-a proučavala je Marija. Šest godina je prošlo otkako je posljednji put bila tamo.

Stanje je sigurno pogoršalo

"Možemo reći da se stanje pogoršalo jer određenih vrsta koje bi se trebale tu naći, više nema, osim par vrsta, gdje je veći broj jedinki, stanje se sigurno pogoršalo", rekla je doc. dr. sc. Marija Pandža, biologinja.

Je li se stanje pogoršalo, mještani šibenske Crnice ne znaju.Šibenski gradonačelnik tvrdi kako je sve uspješno sanirano još 2013. godine.

"Podcrtano i boldano, ovo područje može se smatrati očišćeno. I to je naš stav", rekao je Željko Burić, gradonačelnik Šibenika.

Politika i struka pak imaju različita mišljenja.

"Ako je opasno za biljke i nema životinja, onda treba ispitati kakva je situacija za ljude", rekla je doc. dr.sc. Pandža.

A tko je u pravu ili krivu ekipa Poziva odlučila je sama provjeriti. Zaronili su na morsko dno tik ispred nekadašnje tvornice i uzeli uzorak sedimenta. Terenom na kojem su i dalje hrpe troske upravlja trgovačko društvo Batižele koje je u vlasništvu grada i države.

Posljednju analizu napravili su 2018. - ali kažu radit će i nove.

"Smatramo da je puno bolje da imamo nove analize, koje će pokazati koje je sada stvarno stanje", rekla je Nina Kursar, direktorica Batižele d.o.o.  

Direktorica očekuje bolje stanje nego prije nekoliko godina. Tvrdi da je koncentracija PAH-ova ovdje manja nego u, primjerice, običnom asfaltu.

"Da naglasim, riječ je o trosci, o neopasnom otpadu, koja u biti nije bila predmet programa sanacije, nego je naznačeno da je riječ o neopasnom otpadu, odnosno da je riječ o sirovini", rekla je Kursar.

"Vidjela sam kamione kad su vozili i upozoravala, ja i moj pokojni suprug, govorila da ne voze ovdje jer je ogromna prašina i da od nje ne možemo živjeti", rekla je mještanka Antica Škorić, Biljane Donje.

Nije dobro ni za zdravlje i život mještana

A upravo s tom sirovinom žive mještani Biljana Donjih. U dvorište im je eko bomba dovezena iz šibenskog TEF-a. Godinama državu kume i mole da im maknu brdo.

"Pazite, zagađuje se zrak, poljoprivredna tla, imamo i dopis Ministarstva poljoprivrede, od odjela za vodu, da dolazi do zagađenja podzemnih voda, jer niti je napravljena posteljica, niti je materijal prekriven", rekao je Zdravko Belušić, bivi predsjednik Eko udruge Ravni Kotari.

A tvrdi – nije dobro ni za zdravlje i život mještana.

"Kancerogeno je sigurno, jer imamo tri analize, od tri nezavisna Instituta", rekao je Belušić.

Podsjetimo, oko 140 tisuća tona troske ovdje je stiglo iz Šibenika. A prvi čovjek grada tvrdi: on o Biljanima zna malo ili gotovo ništa.

"Ja ću samo reći kao čovjek, onome tamo nije mjesto i ono treba ukloniti na svaki način", rekao je Željko Burić, gradonačelnik Šibenika.

Gradonačelnik se prisjetio da na području TEF-a ipak postoje tri sumnjive mikrolokacije. Jedna je, očišćena, na drugu je pozitivno utjecao vjetar, a treća...

"Treća katranska jama, postoje onečišćenja, ali tu je predviđen nekakvi trošak, ako ćemo govoriti sad u eurima, otprilike 150 tisuća eura, samo te jedne jame", rekao je Burić.

Dok je za brdo iz Biljana Europski sud potvrdio da se sad kameni agregat treba smatrati otpadom, a ne nusproizvodom i da se mora naći alternativa kako se ne bi ugrožavalo zdravlje ljudi - za šibenske gradske čelnike u brdima koja im se nalaze pred nosom nema nikakve opasnosti za zdravlje i okoliš, piše Dnevnik NovaTV.

Prvi rezultati analize

U Dnevniku Nove TV gostovao je profesor dr. sc. Branimir Hackenberger, ekotoksikolog i biostatističar.

No prvo je Domagoj Mikić pročitao rezultate analize koja je provedena.

"Nama su stigli rezultati analize. Dakle na tri lokacije naša ekipa uzela je uzorke. Prva lokacija je na dubini 12 metara u moru ispod tvornice TEF-a, druga lokacija je dno ispred plaže Banj, te treća lokacija unutar prostora same tvornice. Evo kakvi su rezultati PAH-ova - riječ je o spojevima koji imaju kancerogena svojstva. Na prvoj lokaciji pronađeno je  58,1 miligrama po kilogramu suhe tvari, na drugoj lokaciji 29,7 mg, a na trećoj lokaciji 22,9 mg", rekao je Domagoj Mikić.

Laičkim rječnikom kako prevesti ove rezultate Mikić je upitao profesora Branimira Hackenbergera.

"Ovo su neobičajeno visoke koncentracije PAH-ova za Jadran, postoje nebrojene studije koje pokazuju da je očekivana koncentracija i do deset puta manja pogotovo nego što je na onoj lokaciji gdje je čak do 58, 1 miligrama po kilogramu. PAH-ovi su opasni. Postoji više od deset tisuća različitih spojeva  koje možemo nazvati PAH-ovi, od kojih su neki kancerogeni, u standardnim analizama radi se analiza 18 standardnih PAH-ova, od kojih je osam kancerogeno, a među njima najkancerogeniji je benzo(a)piren. Ja se tu ne bih kupao", rekao je  Hackenberger.

Na lokaciji broj dva - uvala ispred plaže Banj su pronađene velike količine željeza i mangana. Uz željezo pronađeno je 82418 miligrama mangana, te željeza 10019 mg/kg s.t.

"Ovdje je pronađen benzo(a)piren, to je jedan od najkancerogenijih spojeva, on se koristi u biomedicinskim i biološkim istraživanjima, kao tvar pomoću koje se inducira zloćudni tumor takozvani karcinom. Dovoljno je da se stavi mala količina u neku životinju i dobit ćete karcinom. On najčešće dolazi u okoliš kao produkt spaljivanja, ali može dolaziti i iz drugih izvora", rekao je dr. sc. Branimir Hackenberger.

Na trećoj lokaciji također su enormno visoke količine mangana i aluminija. Pronađeno je mangana 120123 mg/kg s.t. te aluminija 3 22,9 mg/kg s.t.

"To je 40 do stotinu puta veća koncentracija. To se smatra rizičnom koncentracijom u okolišu. Kada razgovaramo o ovoj problematici moramo razgovarati o dva pojma, jedno je opasnost, a drugo je rizik. Ovo su sve kemikalije koje ste spomenuli opasne i nesumnjivo je da su opasne. Međutim ne znam je li napravljena analiza rizika. Naime svaka kemikalija je opasna zavisno u kakvom obliku u okolišu se nalazi, je li ona bioraspoloživa, može li završti u hranidbenom lancu ili je ona fiksirana u okolišu, rekao je profesor.

Za komentar analize su zamoljeni iz tvrtke Batižele koja upravlja područjem TEF-a, ali da ih komentira i netko iz grada Šibenika koji je inače većinski vlasnik tvrtke. No, pozivu da prokomentiraju ove rezultate nisu se odazvali.

Cijeli članak pročitajte ovdje.

 

Vijest o tome da na području TEF -a i dalje postoji opasan otpad koja je objavljena sinoć u Dnevniku Nove TV u priči novinarke Sanje Jurišić zabrinula je Šibenčane i to je jutros tema broj jedan.

Hladan tuš ovaj tjedan drugi put za istu stvar Hrvatskoj je stigao sa Europskog suda. U presudi stoji kako u tri godine država nije učinila ništa po pitanju zbrinjavanja troske u Biljanima Donjim. No, čini se kako Biljane nisu izoliran slučaj. Priču donosi novinarka NoveTV, Šibenčanka Sanja Jurišić.

"Ja sam doktor Nenad Jasprica iz Instituta za istraživanje mora i priobalja osim Crnog brda u Biljanima Donjim koji se nalazi u blizini Zadra i koji se najčešće spominje u medijima malo se govori o ostacima troske koje se nalaze na prostoru bivše Tvornice elektroda i ferolegura (TEF) u Šibeniku", rekao je u Pozivu Dnevnika Nove TV Jasprica.

Jesu li brda troske i dalje na području tvornice TEF-a - te kako utječu na život mještana šibenske crnice otišla je istražiti Sanja Jurišić. Sa sobom je povela biologinju, djelatnike ovlaštenog laboratorija, ali i ronioce koji su zagrebali ispod površine popularne šibenske plaže Banj.

Troska je podsjetnik na tešku industriju koja je othranila i odškolovala generacije Šibenčana. I danas tone "crnila" i prašine zaklanjaju pogled prema gradu. Život biljaka na području TEF-a proučavala je Marija. Šest godina je prošlo otkako je posljednji put bila tamo.

Stanje je sigurno pogoršalo

"Možemo reći da se stanje pogoršalo jer određenih vrsta koje bi se trebale tu naći, više nema, osim par vrsta, gdje je veći broj jedinki, stanje se sigurno pogoršalo", rekla je doc. dr. sc. Marija Pandža, biologinja.

Je li se stanje pogoršalo, mještani šibenske Crnice ne znaju.Šibenski gradonačelnik tvrdi kako je sve uspješno sanirano još 2013. godine.

"Podcrtano i boldano, ovo područje može se smatrati očišćeno. I to je naš stav", rekao je Željko Burić, gradonačelnik Šibenika.

Politika i struka pak imaju različita mišljenja.

"Ako je opasno za biljke i nema životinja, onda treba ispitati kakva je situacija za ljude", rekla je doc. dr.sc. Pandža.

A tko je u pravu ili krivu ekipa Poziva odlučila je sama provjeriti. Zaronili su na morsko dno tik ispred nekadašnje tvornice i uzeli uzorak sedimenta. Terenom na kojem su i dalje hrpe troske upravlja trgovačko društvo Batižele koje je u vlasništvu grada i države.

Posljednju analizu napravili su 2018. - ali kažu radit će i nove.

"Smatramo da je puno bolje da imamo nove analize, koje će pokazati koje je sada stvarno stanje", rekla je Nina Kursar, direktorica Batižele d.o.o.  

Direktorica očekuje bolje stanje nego prije nekoliko godina. Tvrdi da je koncentracija PAH-ova ovdje manja nego u, primjerice, običnom asfaltu.

"Da naglasim, riječ je o trosci, o neopasnom otpadu, koja u biti nije bila predmet programa sanacije, nego je naznačeno da je riječ o neopasnom otpadu, odnosno da je riječ o sirovini", rekla je Kursar.

"Vidjela sam kamione kad su vozili i upozoravala, ja i moj pokojni suprug, govorila da ne voze ovdje jer je ogromna prašina i da od nje ne možemo živjeti", rekla je mještanka Antica Škorić, Biljane Donje.

Nije dobro ni za zdravlje i život mještana

A upravo s tom sirovinom žive mještani Biljana Donjih. U dvorište im je eko bomba dovezena iz šibenskog TEF-a. Godinama državu kume i mole da im maknu brdo.

"Pazite, zagađuje se zrak, poljoprivredna tla, imamo i dopis Ministarstva poljoprivrede, od odjela za vodu, da dolazi do zagađenja podzemnih voda, jer niti je napravljena posteljica, niti je materijal prekriven", rekao je Zdravko Belušić, bivi predsjednik Eko udruge Ravni Kotari.

A tvrdi – nije dobro ni za zdravlje i život mještana.

"Kancerogeno je sigurno, jer imamo tri analize, od tri nezavisna Instituta", rekao je Belušić.

Podsjetimo, oko 140 tisuća tona troske ovdje je stiglo iz Šibenika. A prvi čovjek grada tvrdi: on o Biljanima zna malo ili gotovo ništa.

"Ja ću samo reći kao čovjek, onome tamo nije mjesto i ono treba ukloniti na svaki način", rekao je Željko Burić, gradonačelnik Šibenika.

Gradonačelnik se prisjetio da na području TEF-a ipak postoje tri sumnjive mikrolokacije. Jedna je, očišćena, na drugu je pozitivno utjecao vjetar, a treća...

"Treća katranska jama, postoje onečišćenja, ali tu je predviđen nekakvi trošak, ako ćemo govoriti sad u eurima, otprilike 150 tisuća eura, samo te jedne jame", rekao je Burić.

Dok je za brdo iz Biljana Europski sud potvrdio da se sad kameni agregat treba smatrati otpadom, a ne nusproizvodom i da se mora naći alternativa kako se ne bi ugrožavalo zdravlje ljudi - za šibenske gradske čelnike u brdima koja im se nalaze pred nosom nema nikakve opasnosti za zdravlje i okoliš, piše Dnevnik NovaTV.

Prvi rezultati analize

U Dnevniku Nove TV gostovao je profesor dr. sc. Branimir Hackenberger, ekotoksikolog i biostatističar.

No prvo je Domagoj Mikić pročitao rezultate analize koja je provedena.

"Nama su stigli rezultati analize. Dakle na tri lokacije naša ekipa uzela je uzorke. Prva lokacija je na dubini 12 metara u moru ispod tvornice TEF-a, druga lokacija je dno ispred plaže Banj, te treća lokacija unutar prostora same tvornice. Evo kakvi su rezultati PAH-ova - riječ je o spojevima koji imaju kancerogena svojstva. Na prvoj lokaciji pronađeno je  58,1 miligrama po kilogramu suhe tvari, na drugoj lokaciji 29,7 mg, a na trećoj lokaciji 22,9 mg", rekao je Domagoj Mikić.

Laičkim rječnikom kako prevesti ove rezultate Mikić je upitao profesora Branimira Hackenbergera.

"Ovo su neobičajeno visoke koncentracije PAH-ova za Jadran, postoje nebrojene studije koje pokazuju da je očekivana koncentracija i do deset puta manja pogotovo nego što je na onoj lokaciji gdje je čak do 58, 1 miligrama po kilogramu. PAH-ovi su opasni. Postoji više od deset tisuća različitih spojeva  koje možemo nazvati PAH-ovi, od kojih su neki kancerogeni, u standardnim analizama radi se analiza 18 standardnih PAH-ova, od kojih je osam kancerogeno, a među njima najkancerogeniji je benzo(a)piren. Ja se tu ne bih kupao", rekao je  Hackenberger.

Na lokaciji broj dva - uvala ispred plaže Banj su pronađene velike količine željeza i mangana. Uz željezo pronađeno je 82418 miligrama mangana, te željeza 10019 mg/kg s.t.

"Ovdje je pronađen benzo(a)piren, to je jedan od najkancerogenijih spojeva, on se koristi u biomedicinskim i biološkim istraživanjima, kao tvar pomoću koje se inducira zloćudni tumor takozvani karcinom. Dovoljno je da se stavi mala količina u neku životinju i dobit ćete karcinom. On najčešće dolazi u okoliš kao produkt spaljivanja, ali može dolaziti i iz drugih izvora", rekao je dr. sc. Branimir Hackenberger.

Na trećoj lokaciji također su enormno visoke količine mangana i aluminija. Pronađeno je mangana 120123 mg/kg s.t. te aluminija 3 22,9 mg/kg s.t.

"To je 40 do stotinu puta veća koncentracija. To se smatra rizičnom koncentracijom u okolišu. Kada razgovaramo o ovoj problematici moramo razgovarati o dva pojma, jedno je opasnost, a drugo je rizik. Ovo su sve kemikalije koje ste spomenuli opasne i nesumnjivo je da su opasne. Međutim ne znam je li napravljena analiza rizika. Naime svaka kemikalija je opasna zavisno u kakvom obliku u okolišu se nalazi, je li ona bioraspoloživa, može li završti u hranidbenom lancu ili je ona fiksirana u okolišu, rekao je profesor.

Za komentar analize su zamoljeni iz tvrtke Batižele koja upravlja područjem TEF-a, ali da ih komentira i netko iz grada Šibenika koji je inače većinski vlasnik tvrtke. No, pozivu da prokomentiraju ove rezultate nisu se odazvali.

Cijeli članak pročitajte ovdje.

Iz kategorije: Vijesti

logo footer 1
Trg Andrije Hebranga 11a, 22 000 Šibenik

logo footer 2
logo footer 3