Pomorsko inovacijski centar INavis u Šibeniku, osnovan je 2012. godine kao dio planova definiranih u Memorandumu o razumijevanju između norveškog ministarstva vanjskih poslova i Grada Šibenika s ciljem povezivanja poduzetnika i institucija iz sektora mora i pomorstva. Na samom početku, dijelom centra koji je bio zadužen upravo za povezivanje hrvatskih i norveških potencijalnih partnera, upravljao je CroNoMar, hrvatska tvrtka u norveškom vlasništvu koja već 15 godina ostvaruje uspješne rezultate i realizira suradnje između hrvatskih tvrtki i norveškog naručitelja radnih brodova za ribarstvo i marikulturu. Šibenčani se još uvijek sjećaju glamuroznog posjeta norveškog kralja Harald V. i kraljice Sonja koji su sa svojom pratnjom stigli u Šibenik među ostalim upravo zbog hrvatsko-norveškog projekta u koji su Norvežani početno uložili oko 3 milijuna eura. Kralj Harald otkrio je ploču na zgradi iNavis centra koja je trajni spomen na norveško – hrvatsku suradnju.
INavisom sada upravlja Centar za inovacije Trokut, ali u njemu je i dalje kao najstariji korisnik s najvećim iskustvom upravo tvrtka CroNoMar koja je od svog skromnog početka pa i skromnog poslovnog cilja pridonijela da Šibeniku ostvari preko 120 milijuna eura indirektne izvozne vrijednosti, a gledano na sve partnere u Hrvatskoj taj broj prelazi preko 200 mil eur. Na samom početku uspostavljena je suradnja s Iskra brodogradilištem Šibenik, tada još NCP-om, da bi danas surađivali sa sedam hrvatskih partnera.Od prvog dana dio Cronomarovog tima je Ana Zajc, viša projektna suradnica.
„ Prvog lipnja će se navršiti 15 godina uspješne suradnje Kraljevine Norveške i Hrvatske koja se iz godine godinu uspješno razvija. Začetak i početka svega bio je Memorandum o razumijevanju, slijedom kojeg je i započela prva suradnja s hrvatskim partnerom da bi već 2010. godine bio isporučen i prvi radni brod za norveškog naručitelja. Prvotna ideja je bila da se u pet godina u Hrvatskoj proizvede 15 brodova za norveškog naručitelja za sektor marikulture. Danas s ponosom mogu reći da smo u tih 15 godina samo iz Šibenika isporučili 133 broda, a na razini Hrvatske 188 brodova. Trenutno je u Hrvatskoj kod svih naših partnera u izgradnju, u različitim fazama, još 21 brod. Posredstvom Cronomara upravo su u završnoj fazi ugovaranja još 4 projekta.Tijekom ovih godina sva očekivanja s obje strane su premašena bilo da je riječ o broju isporuka ili kvaliteti. Same brojke kako isporučenih brodova tako I novih projekata koji su pred nama najbolje svjedoče o iznimnoj kvaliteti hrvatskog proizvoda na stranom tržištu”, ističe Ana Zajc.
Kao što Šibenčani pamte dolazak norveškog kralja i iskazivanje njegove potpore tom projektu norveško – hrvatske suradnje tako i kralj pamti po dobrome Šibenik.
„Svake godine kad nam dođe informacija od strane Norveške da bez obzira na sve obveze kralj pita kako je Šibenik, kako se razvijaju projekti gradnje brodova koji su započeli svoj put u Šibeniku i kada pozdravi Šibenik jako smo ponosni”, otkriva nam Ana Zajc.
No suradnja CroNoMara i norveške tvrtke koja naručuje radne brodove kod hrvatskih partnera te ih dalje prodaje krajnjem kupcu puno je složenija, sadržajnija i zahtjevnija od protokolarnih odnosa. Upravo to što je opstala i širila se u doba najvećih izazova kao što je bila korona kriza, ali i izazovi danas kada su i dalje “poremećeni” lanci opskrbe, dokaz je da svi partneri daju sve od sebe kako bi se suradnja i dalje uspješno nastavila.
„Ono što je najveći doprinos CroNoMar-a u suradnji između hrvatskih i norveških partnera su upravo sami Ugovori. Ali tu nije kraj. Naš tim prati gradnju od početka do kraja, na dnevnoj bazi jer se vrši i nadzor, supervizija ,kontrola kvalitete kao i financiranje. S obzirom na trenutno stanje kako u Hrvatskoj tako I u ostatku Europe, mnogo tvrtki se suočava s poteškoćama vezanim u samostalna financiranja. Uvidjevši izazove s kojima se suočavaju hrvatski partneri, Cronomar prilagođava svoje poslovne aktivnosti s ciljem uspostave realizacije projekata između partnera.
Mi smo spona između partnera, te ako je potrebno i na dnevnoj bazi sudjelujemo aktivno preko različitih dostupnih tehnologija kako bi se posao obavio kvalitetno, na vrijeme i bez zaostataka”, objašnjava Ana Zajc.
Svi brodovi koji se grade u Hrvatskoj koriste se za sektor marikulture i ribarstva u najvećem dijelu u Norveškoj, ali i drugim zemljama svijeta.U početku, a na zahtjev krajnjeg naručitelja, brodovi su bili opremani isključivo definiranom opremom iz uvoza, a sada domaći proizvođači sudjeluju s najmanje 40 posto što je još jedan dokaz kvalitete hrvatskog proizvoda. Hrvatski partneri su se, kako naglašava Ana Zajc, potvrdila kvalitetom svojih usluga, ali i svojom fleksibilnošću jer se modelima i opremljenošću brodova prilagođavaju željama i potrebama krajnjeg kupca te grade različite tipove brodova. U početku je bila riječ o samo nekoliko tipova/vrsta brodova, a danas govorimo o najmanje desetak različitih modela s različitim funkcijama i razinom opremljenosti. Značajan odmak od početka do danas jest da se danas ponajviše proizvode upravo brodovi na hibridni pogon.
Podsjećamo i na priču o brodu Tor-u koji je za opskrbu ribogojilišta u Norveškoj izgrađen u Tehnomontu u Puli. Brod koji je bio na putu prema svom vlasniku u Norveškoj kao teret na brodu koji je doživio kalvariju uspio je na najbolji način pokazati uspjeh hrvatskih partnera. Naime, brod se nalazio na palubi i uslijed nevremena se otkačio I pao u more. U tom trenutku svi su mislili da je potonuo. Međutim, nepuna dva dana nakon, obalna straža ga je pronašla kako pluta s oštećenjima malo udaljen od mjesta nesreće. Te godine proglašen je i brodom godine u Norveškoj.
Ana Zajc nam je otkrila i ekskluzivu, kada je riječ o perspektivi suradnje s njihovim norveškim partnerom. Naime, norveški partner intenzivno razvija do sada najinovativniji projekt broda s ciljem da sam rad/pogon broda bude usmjeren u potpunosti prema zaštiti okoliša i općenito zaštiti resursa planeta Zemlje.
„Poslujemo s tvrtkom koja je prije nekoliko godina postala dio jedne značajne svjetske korporacije. Njihova vizije je da postanu vodeći dobavljač brodova za marikulturu i ribarstvo koji će imati nisku ili čak nultu potrošnju s aspekta utjecaja na okoliš i klimu . U Norveškoj se puno sredstava ulaže u nove tehnologije kako za zaštitu planeta i okoliša tako i za proizvodnju hrane. Do sada naš norveški partner se može pohvaliti s 85 proizvedenih brodova na hibridni pogon s godišnjom uštedom od 17 milijuna litara dizela i preko 45 000 tona CO2. Norvežani su definitivno pioniri u svijetu kako za stvaranje tako i za primjenu inovativnih rješenja u ribarstvu i marikulturi. Namjera norveškog partnera jest pronaći pouzdane partnere za dugoročne suradnju i s njima dalje razvijati proizvodnju novih projekata. Želja nam je da to i za naše hrvatske partnere budu nova, pozitivna iskustva u kojima ćemo moći nastaviti prikazivati stručnost, kvalitetu rada kao i krajnjeg proizvoda”, zaključila je Ana Zajc.
