Upravni odjel za gospodarstvo i EU fondove provodi projekt ̋Zeleni koridor na šibenskoj rivi: Urbani smjer našeg grada ̋ kao mali projekt unapređenja izgleda šibenske rive i njezine prilagođenosti šetačima i turistima neovisno o velikom projektu rekonstrukcije rive koji se priprema i najavljuje već godinama. Prije izrade konačne verzije tog projekta željeli su čuti i mišljenje i prijedloge stručne javnosti i građana pa su danas organizirali prezentaciju u klubu Azimut.

Taj projekt izrađuje arhitekt David Kabalin, koji je dodatni master iz zaštite i obnove povijesnih spomenika i lokaliteta stekao na sveučilištu u Leuvenu u Belgiji, a iza njega je nit uspješnih intervencija na takvim osjetljivim javnim prostorima koji ga nje danas i predstavio sudionicima tog događanja među kojima su uglavnom bili „pripadnici” stručne javnosti – konzervatori, krajobrazni arhitekti, arhitekti, konzervatori i mali broj zainteresiranih građanki i građana, a to je događanje zamišljeno kao razmjena ideja i prijedloga jer Kabalin polazi od toga da je prije izrade projekta bitno saslušati i poslušati 0ne koji će taj javni prostor koristiti.

„Cilj ove javne radionice je da kroz participativni pristup svi prisutni iznesu svoje mišljenje, prijedloge i ideje o planiranju i realizaciji zelenog koridora na rivi kojim bi se stvorio održiv i ekološki prihvatljiv prostor u urbanoj sredini, prvenstveno u službi građana, kako bismo od vas čuli kakvu rivu želite”, kazao je Petar Mišura, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i EU fondove. Kabalin je nakon toga predstavio svoj dosadašnji rad , ali i povijest šibenske rive koja je rivom postala sredinom 50 -ih godina prošlog stoljeća, a prije toga je bila operativna obala s uglavnom gospodarskom namjenom koja je nastala nasipanje mora.

„Danas imamo u Šibeniku lijepu, urednu i za šetnju ugodnu rivu s dosta zelenila, ali ti zeleni koridori bi se mogli poboljšati”, istaknuo je u uvodu Kabalin. Kazao je kako je postojeća riva svoje današnje konture dobila tek nakon 2. svjetskog rata, sredinom 20. stoljeća kada je popločana, zasađen je gusti drvored zelenike koji je bio jedna od njezinih zaštitnih znakova, uređene su gredice. Nažalost, prije petnaestak godina umjesto te zelenike posađene su albicije koje nisu dobro drvoredno drvo i nisu ispunile svoju funkciju jer imaju slabu krošnju koja ne stvara hlad niti ima neki vizualni učinak.No on se ne zalaže da se sva ta stabla po novom projektu izvade, nego da se one koje su već propale zamijene novim stablima, predlaže piniju, i onda postupna sva ostala. Razmišlja se i o zamjeni nekih biljaka u gredicama, ali uz ostanak sezonskog cvijeća i to bi zapravo bila srž ovog projekta promjene „zelenih koridora” na šibenskoj rivi i to ne na cijelom nego samo na potezu od mula Krke do kafića Domald. „Male intervencije bi učinile veliku razliku u doživljaju i izgledu šibenske rive, a za to su važni redukcija prometa, jačanje njezine pješačke uloge i zelenilo”, istaknuo je Kabalin, a Mišura je objasnio da idu korak po korak i da je ovo i neka ispitna faza kakvim će se neke biljke koje budu zasađene pokazati na tom prostoru te da je bolje krenuti skromno s jednim segmentom, a onda projekt dalje širiti.

Polazi se od toga da bi u perspektivi šibenska riva trebala postati pješačka zona, a ako se promet i zadrži da to bude samo za javni prijevoz, opskrbu i možda stanovnike povijesne jezgre, ali to nije tema ovog projekta. Krajobrazni arhitekt Boris Dorbić predložio je da bi crnika za drvored bila dobro rješenje, i da se ne ide na primjerice murve ili koštele koje su vezane za ruralni ambijent, a predložio je i neko bilje za postojeće gredice. Konzervator Ivo Glavaš apelirao je da se dobro pazi da se ne zađe u uređenje geometrijskih krajobraza svojstvenih historicizmu jer to nije prikladno za šibensku rivu i povijesnu jezgru i da treba izbjeći nešto što asocira na perivoj. Maja Šintić je upozorila na to da moramo znati što dobijamo ovim projektom ako se ne promijeni režim uporabe rive kao javnog prostora.