Kada je o pitanjima ravnopravnosti spolova riječ u Hrvatsko, pa i u Šibensko – kninskoj županiji većina toga radi se samo formalnosti radi, kao što je propisivanje kvote žena na izborima koju nitko ne poštuje, ili pak zato što je nešto zakonska obveza. To vrijedi i za osnivanje i rad povjerenstava za ravnopravnost spolova koja osnivaju jedinice lokalne samouprave na mandat od četiri godine, koliko traje mandat skupštini ili vijećima.
Šibensko - kninska županija ima Povjerenstvo za ravnopravnost spolova koje je imenovala Županijska skupština. Članice su Maja Šintić, Ivana Vučenović, Lidija Slavić, Marina Paškalin, Anita Aužina, Ivana Lovrić, Davorka Brajković, Antonia Gregov Jukić i Marina Jurković. No u javnosti se njih rad gotovo pa ne primjećuje iako predsjednica tog povjerenstva Maja Šintić ističe da se redovno sastaju i da imaju program rada.
„Zadaća Povjerenstva je poticati i koordinirati sve aktivnosti na području Šibensko-kninske županije koje imaju za cilj promicanje ravnopravnosti spolova te svojim savjetodavnim radom pomagati Županijskoj skupštini i drugim tijelima u provedbi Zakona o ravnopravnosti spolova. Povjerenstvo se sastaje i trenutačno se prikupljaju podaci i izvješća nadležnih tijela vezano uz teme koje su otvorene na Povjerenstvu. Planirane su aktivnosti povezane s nejednakošću zastupljenosti djevojaka i djevojčica u STEM zanimanjima, za što su prikupljeni podaci o upisima u srednjoškolske programe na temelju čega će biti organizirane aktivnosti u nadolazećoj godini prije upisa u srednje škole. Prikupljeni su recentni podaci o pojavnosti nasilja u obitelji. Također, na sugestiju Povjerenice za ravnopravnost spolova prikupljaju se pokazatelji ostvarivanja prava odgojiteljica na dopust trudne radnice u Šibensko-kninskoj županiji nakon čega će Povjerenstvo analizirati prikupljene pokazatelje i donijeti plan aktivnosti povezanih s ostvarivanjem tog prava. Povjerenstvo je samo jedno od tijela, dionika u praćenju i ostvarivanju ravnopravnosti spolova, a naglasila bih kako je odgovornost svih ustanova, tijela i jedinica lokalne samouprave provođenje zakona, pa tako i zakona koji se tiču ravnopravnosti spolova. Za velik posao po pitanju informiranja, edukacije i zagovaranja nediskriminacije i pozitivnih propisa zaslužne su i brojne organizacije civilnog društva i druge inicijative i organizacije koje se bave ovim pitanjima u našoj Županiji”, ističe ona iako je pitanje što će od toga uspjeti napraviti jer im za pola godine ističe mandat. Podsjetit ćemo da je prije situacija bila puno gora pa je, primjerice, 2014., kada je istekao mandat starom povjerenstvu tadašnja Skupština Šibensko – kninske županije nije imenovala u zadanom roku novo, a oglušili su se i na opetovane prigovore Ureda Vlade RH za ravnopravnost spolova. Grad Šibenik kao središte Županije nije u ovom mandatu Gradskog vijeća niti osnovao povjerenstvo za ravnopravnost spolova. Na naš upit što je razlog tome iz Ureda gradonačelnika odgovorili su da sukladno članku 28. Zakona o ravnopravnosti spolova Grad Šibenik nije dužan imati Povjerenstvo za razliku od županija i Grada Zagreba ni pokušali su ga osnovati. „Grad Šibenik je na sjednici Gradskog vijeća još 2014. godine Odlukom osnovao Povjerenstvo kojom je propisao da se: „Predsjednik/ca, zamjenik/ca predsjednika/ce i jedan člana/ica imenuju iz reda članova/ica Gradskog vijeća Grada Šibenika.Ostali/le članovi/ice imenuju se iz reda nevladinih udruga, nezavisnih stručnih osoba i građana iz područja djelokruga rada Povjerenstva na temelju javnog poziva koje raspisuje Odbor za izbor i imenovanje. Odbor je raspisao Javni poziv za koji nije bilo interesa te Gradsko vijeće nije moglo imenovati povjerenstvo kada nije bilo interesa za članstvo u njemu, a trebalo bi ga 7 članica”.
U aktualnom sazivu Gradskog vijeća samo su četiri žene!
A nije da to povjerenstvo ne bi imalo što raditi jer kada je o zastupljenosti žena u politici riječ stanje se pogoršava umjesto da se poboljšava. Na listama je na lokalnim izborima sve manje žena, a u pravili su i na zadnjim pozicijama na listama. Čini se da su one koje uđu u predstavnička tijela uglavnom „ukras na reveru” jer naše paušalno istraživanje pokazalo je da vijećnice u Gradskom vijeću Grada Šibenika vrlo rijetko izlaze pred govornicu. U Županijskoj skupštini puno su aktivnije. Za razliku od mnogih drugih gradova Grad Šibenik ničim ne potiče poduzetništvo žena, a malo se govori i o nasilju nad ženama... Povjerenstva za ravnopravnost spolova nisu samo zakonska obveza, nego i način da se ostvari suradnja kroz tijela državne uprave s nevladinim udrugama i civilnim društvom, a u svrhu učinkovitije provedbe Zakona o ravnopravnosti spolova, poticanja afirmacije žena u lokalnoj zajednici, posebice u političkom i javnom životu, ženskom poduzetništvu, obrazovanju i kulturi, profesionalnom usavršavanju, promiču zdravstvenu i socijalnu sigurnost žena te sudjeluju na sprečavanju svih oblika njihove diskriminacije.Žalosno je što žene same u Šibeniku nisu zainteresirane sudjelovati u tome jer kako drukčije objasniti to što se nisu javile na javni poziv za članstvo u Povjerenstvu.
Ovaj tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti.
