Godine 2050., prema optimističnom scenariju rasta razine mora uzrokovanog klimatskim promjenama, očekivane štete od morskih poplava sa sadašnjih procijenjenih mogli bi narasti. Najveće štete očekuju se u Zadru, gdje prosječni godišnji trošak po najgorem scenariju može dosegnuti i do 820 milijuna dolara godišnje, odnosno u Šibeniku 770 milijuna dolara, piše Croenergo portal. Podaci su to iz dokumenta "Procjena mogućih šteta od podizanja razine mora za Republiku Hrvatsku uključujući troškove i koristi od prilagodbe" prošle godine načinjenog i izdanog u suradnji Centra za regionalne aktivnosti Programa prioritetnih akcija (PAP/RAC) i Ministarstva zaštite okoliša i prirode, čijim ćemo se zanimljivim podacima poslije vratiti. Za regionalni pilot-program ugradnje klimatskih promjena u planove upravljanja obalom u Hrvatskoj je izabrana Šibensko-kninska županija, što su županijske vlasti spremno prihvatile, pa dosad ne samo što je, nakon dvije i pol godine rada, zgotovljen prvi kod nas Plan integralnog upravljanja obalnim područjem, nego je taj Plan nedavno prihvatila Županijska skupština, uz najavu da će biti ugrađen u prve iduće izmjene regionalne razvojne strategije i županijskog prostornog plana čime će - iako sam po sebi nema zakonsku snagu - njegova primjena postati obavezna. Šibenski Obalni plan, izrađen i na temelju spomenutog dokumenta o procjeni mogućih šteta zbog podizanja razine mora, sadrži, među ostalim, i opće mjere upravljanja za cijelu županiju koje se odnose na prostor, vodnu infrastrukturu i uski obalni pojas, a predlažu se i mjere vezane za požare, gospodarstvo, turizam, poljoprivredu, marikulturu, energiju, promet, bioraznolikost, zdravlje i kulturno naslijeđe. Više na temu pročitajte na Croenergo portalu klikom na poveznicu - klimatske promjene.