zupanijski radio sibenik - Šibenik News - Šibenik, obala, Hrvatska

Pred završetak predizborne kampanje i uoči nedjeljnih lokalnih izbora Željko Burić, aktualni gradonačelnik koji ulazi u borbu za četvrti mandat razgovarao je s urednicom Šibenskog kanala Ksenijom Bilan o tijeku kampanje i nekih vrućim pitanjima koja su se u njoj nametnula. Taj intervju prenosimo u cijelosti: – Ja bih rekao da je kampanja, pogotovo kad se usporedite s nekim drugim lokalnim sredinama, relativno pristojna na području Grada Šibenika. Nećemo komentirati razinu Županije. Naravno da imate uvijek nekakve izlete, a konkretno, najveći izlet u osobnom etiketiranju je napravio kandidat SDP-a, koji stalno meni pokušava imputirati priču o zasićenosti, odnosno s njihove strane, o pružanju nekakve nove energije. I ono o čemu govorim, što je izrazito osobno, ja bih rekao vrlo nekorektno, teza o starosti, demenciji, nesposobnosti. Dakle, to je ona najniža ljudska razina. Ja znam da moji sugrađani koje viđam svaki dan vjerojatno ne dijele takvo mišljenje, a i objektivno i realno, pa čak i medicinski, to jednostavno ne odgovara istinu i hvala Bogu da je tako. Nekoliko velikih tema provlači se kroz cijelu kampanju. Jedna od njih svakako je briga za starije, starački dom i sve ono što tu brigu čini. -Savršena tema, a ako hoćete, čak mogu govoriti na osnovu obiteljskog iskustva. Definitivno, ne samo u Šibeniku, nego i u RH, ta tema zaslužuje jednu drugu razinu. Nije rješenje stavljati stare i nemoćne ljude u ubožnice, pa makar to mi nazvali cvjetnim i ne znam kakvim domovima za starije i nemoćne, jer to nisu uvjeti za nekoga tko je cijeli život živio standardni obiteljski život. Službeni stav je deinstitucionalizacija sustava. To znači što duže zadržite stariju populaciju, dakle starije i nemoćne, u vlastitom domu.Međutim, da bi to bilo moguće, morate sustavno organizirati pomoć takvim pojedincima ili obiteljima. Ta pomoć se sastoji od banalnog opremanja spize do onoga da im neko dostavi hranu, jer pitanje je mogu li sami skuhati. Kad se preslikamo na Šibenik, Šibenik ima idealnu poziciju. Zašto? Zato što sada, to više nije mašta, priče da je gradnja nove bolnice u Šibeniku, PR-ovska priča dokazano nije, mi živimo tu realnost i ja se nadam da ću doživjeti za 5-6 godina, da je doživim u funkciji. Pitanje je što sa 17 hektara stare bolnice? To mora ostati bolnica koju, nažalost, u Hrvatskoj još uvijek nemamo, koju Europske zemlje poznaju, a to je bolnica palijativne skrbi. To nije odjel produženog liječenja, koji imamo u Kninu. Palijativna skrb, a to ne mora biti vezano za godine starosti čovjeka, je kad više akutna medicina ne može pomoći. Takav pacijent, ne može ležati u akutnoj bolnici, jer ga sustav ne može toliko dugo držati, a to mučenje, moram to tako nazvati, može trajati mjesecima i godinama. Te bolnice nemaju dominantno medicinski stručni kadar, ali imaju tzv. skrb, odnosno imaju njegovateljice, koje će održavati i koje će promptno reagirati u bilo kakvoj zdravstvenoj ugrozi. Kada bi napravili bolnicu palijativne skrbi oslobodili bi 30 posto kapaciteta u akutnim bolnicama. Bolnički krug, kojeg ja znam napamet, jednu od zgrada, recimo zgradu interne u kojoj ne trebate uložiti ništa, pretvarate i dajete Hrvatskom zavodu za socijalnu skrb, odnosno dajemo sustavu za socijalnu skrb kao dom za starije i nemoćne, ali bi bili specifični korisnici koji su usko vezani na učestalu medicinsku skrb. Dakle, stepenica iznad palijative. Jeftinom rekonstrukcijom postojeći Cvjetni dom koji imamo, možemo namijeniti za skrb starijih ljudi koji su još uvijek pokretni, funkcionalni, intelektualno sposobni, ali ne mogu biti samostalni. Pa čak i omogućiti takozvani obiteljski smještaj, odnosno supružnike smjestiti u nekakvom apartmanu ili nekoj izoliranoj cjelinama. I ona najviša razina, a i to imamo, je nekadašnji Studentski dom na Šubićevcu, koji je sporazumom između Grada i Županije, prodan de facto Županiji, gdje bi trebala biti takozvana dnevna skrb. To su oni ljudi koji su i dalje u svojim domaćinstvima, ali imaju organizirani boravak preko dana prostor za druženje, filmske projekcije i organizaciju drugih njima privlačnih sadržaja. To bi bio i centar koji bi organizirao dostavu toplih obroka na kućne adrese onih kojima je to potrebno. Taj sustav postoji danas, ali 50-ak obroka koji sprema Cvjetni dom nije dostatno. Naravno da bi se jedinice lokalne i regionalne samouprave tu uključile sa subvencioniranjem. I sljedeća bitna stavka bi trebala biti organizirani prijevoz za one koji imaju određenu terapiju, a najčešće govorimo o onkološkim bolesnicima, onima kojima treba citostatska terapija, to je tzv. subvencionirani taxi prijevoz. Nikako to nije nova ideja. Ja samo hoću reći da Šibenik ima sve napravljeno, učinjeno, da tu ne treba nikakav veliki novac da bi se to stavilo u funkciju. Samo treba drugačija organizacija. Moram još nešto reći. Svi, nažalost, dezinformiraju javnost, i u Šibeniku, pa i šire pa svi govore o gradnji domova. Osnivači staračkih domova su županije. Onaj tko je osnivač institucijeu javnoj usluzi stječe uvjete za subvencioniranje. Nemojte zaboraviti da su i ovakve cijene, koje su previsoke za naše umirovljenik, subvencionirane od strane države, a mogu biti i od lokalne i regionalne samouprave. Nije pitanje napraviti starački dom, napraviti građevinu. Pitanje je upravljanja. Gradovi nemaju ustanove za upravljanje. Grad Šibenik je prodao Županiji tu zgradu na Šubićevcu upravo radi postizanja ciljeva o kojima govorim. Međutim, optuženi da ste zapravo taj dom prodali, samo da zakrpate proračun. Istodobno, Županija nije napravila ništa dalje od kupnje. Svako raspolaganje nekretninama, govorimo sad o Županiji, zahtjeva odluku predstavničkog tijela. Dakle, to je odluka koja je donesena na Županijskoj skupštini i mislim da je donesena jednoglasno. Toliku dvoličnost u politici, nisam vidio pa ću sad reći imenom. Govorim o Iris Ukić Kotarac, koja je bila dožupanica. Dakle, dožupanica, koja sada kaže da je dom namijenjen za starije i nemoćne za dnevnu skrb, ne znam ili ona to napada ili smatra da je to nepotrebno. Dakle, to neka birači i građani nju pitaju. Ono što je također vrlo važna tema bila kroz cijelu kampanju, to je izgradnja energane na Bikarcu. Ja bih čak mogla reći da su neki od kandidata svjesni zapravo da je to trenutno u svijetu jedini način zbrinjavanja otpada. Evo, jučer je izašao podatak da je Kopenhagen najsretniji grad na svijetu, koji naravno ima energanu, ali očito je nedovoljno pojašnjeno pa se ljude plaši. -Ajmo obrnuti stvar. Pustimo što mi gradimo ili ne gradimo. Dakle, netko tko sudjeluje u lokalnoj kampanji, naravno s namjerom da dođe u poziciju donošenja odluka, takav čovjek, u prvom redu, mora poštovati zakone. Pa između ostalog, zakon regulira način zbrinjavanja otpada u EU, a to je cirkularno zbrinjavanju otpada. Da ja građanima objasnim što je cirkularno. Linearno je da pokupiš s ulice i istreseš na Bikarac, pa se to spontano zapali, pa vatrogasci gase i skupljaju se galebovi i vitar sve to raznosi. Sve je tako desetljećima bila u Šibeniku i o tome nitko ništa nije govorio. Cirkularno znači, obrnuto, otpad koji si pokupio na ulici, na kraju mora nestati. Nula. Nema otpada. U ovom trenutku, sustav kaže, i to je hrvatska odabrala, da je smeće koje je pokupljeno, naravno, odvaja se, reciklira se, posebno se obrađuje plastika, metal, papir i tako dalje, pa govorimo o komunalnom otpadu, mora biti obrađen u tzv. centrima za gospodarenje otpadom po mehaničko-biološkoj tehnologiji. Šibenik, treba biti ponosan na Bikarac gdje sad dolazi smeće iz cijele županije. Smeće se tu prerađuje. I od smeća, na kraju, ostane indiferentni gorivi materijal. Indiferentni gorivi materijal, bez mirisa, bez okusa, bez sadržaja, bez ugroze u prirodi. Takvi centri se moraju napraviti u svim županijama,.Dakle, prva netočna teza i teorija. Nikakvo smeće nigdje se neće dovoziti, nego svaka županija svoje smeće mora zbrinuti u centrima za gospodarenje otpadom i od smeća napraviti indiferentni gorivi materijal. Kraj priče.Sljedeća teza. Šta stigne? Ono što ste proizveli. Staklo, papir prodajete, nije to ni važno. Dakle, to mi plaćamo. Na žalost, to sada plaćamo. Na žalost, plaćamo i tzv. RDF i SDF. Da prevedem na lipi hrvatski jezik. To je taj indiferentni gorivi materijal. Tog SDF-a ima 5000, a RDF-a ima 15.000 kubika. RDF je toliko indiferentan da ga se može, još uvijek zakon dozvoljava, staviti na odlagalište i riješiti se problema. SDF ne možete. Njega morate zbrinuti. U ovom trenutku Bikarac plaća, pazite, gorivi materijal, prevedeno, to kada stavite u obradu, daje nekakvu energiju. Ne samo da mi iz toga ne izvlačimo energiju, nego plaćamo 800.000 eura godišnje da bi to neko odvezao. Za godinu ili dvi, ne znam točno datum, čini se 2030., ni 15.000 tona, a bit će ga još više jer volumen smeća još i dalje raste, mi nećemo više moći odložiti, nego ćemo morati platiti. To će biti dodatni 3 milijuna eura. Dakle, ja ponavljam pitanje. U ovom trenutku Bikarac, odnosno građani Šibenika i gospodarstvo, ima potencijalno 4 milijuna eura štete, odnosno mora osigurati 4 milijuna eura jer je to naša obveza da to zbrinemo. Tko će to platiti? Dakle, platit će građani. Platit će građani na dvostruki način. Platit će na svojim osobnim računima, platit će građani na svojim plaćama, jer će njihove firme imati puno veće cijene zbrinjavanja otpada nego što sad imaju. Dakle, valjda oni ne očekuju da to plaća proračun, jer to zakonski nije ni moguće. I sustav kaže, to je ono što smo mi potpisali, da, ali i to se može zbrinuti. A to je proizvodnja energije. Dakle, prva teza, da se pali smeće, netočna i neznanje. Jer smeće se obrađuje u centrima za gospodarenje otpadom. Druga teza, da to pretvaranje energije zagađuje okoliš. Netočno, jer je takav sustav, jer se govori o indiferentnom gorivom materijalu, nema nikakav štetan utjecaj po okoliš, a to pokazuje više od 500 energana koje postoje u EU. I ajmo sada reći ovo najnovije. Evo, vi ste mi dali podatak da je Kopenhagen proglašen najsretnijim gradom. Pa smo organizirali da ljudi odu u Bolzano. Zašto u Bolzano da to vide? Zato što je to južni Tirol i nacionalni park. Dakle, govorimo o tom zagađivaču u nacionalnom parku u staroj europskoj državi. Pa sama teza je neodrživa i nemoguća. Ja bih rekao uvredljiva za Talijane. Dakle, vi hoćete reći, i to oni koji se nisu usudili niti to ići pogledati, ali se nisu usudili, jer nemaju znanja, niti su išta pročitali. Ili još najnoviji, najbliži susjedi, Slovenci. Bili smo u zajedničkoj državi, pa se hoćemo uspoređivati. Pa sam ja nedavno bio, ponovno po drugi put, u posjetu u Ljubljani. Zašto u posjetu u Ljubljani? Između ostalog, zato što Ljubljana ima certifikat zelenog evropskog rada. Zašto? Zato što je upravo idealno riješila problem zbrinjavanja smeća i parkiranja. I pazite, u toj Ljubljani, u mom razgovoru sa gospodinom Jankovićem, gradonačelnikom Ljubljane, oni su u žestokoj pripremi za gradnju druge energane na području Ljubljane. Uz to, Slovenija ima još jednu, čini mi se u Celju, koja radi i funkcionira besprijekorno. Pa zar je nekome tko se usudi javno govoriti teško otići do Celja, a bilo im je teško sjesti u autobus koji je platio Grad, s kojom namjerom? Da vide o čemu se radi. I sad dolaze u ono ključno, što se radi u Šibeniku? Mi tražimo rješenje. Ne želimo plaćati tih 4 milijuna eura po sadašnjim troškovnicima, a u budućnosti tko zna koliko. Nemojte zaboraviti još jednu stvar. Nažalost, da volumen komunalnog otpada raste, a po zakonu bi morao padati. Mi i sada plaćamo tzv. poticajnu kaznu, koja nije baš tako mala godišnje, jer ne smanjujemo volumenu. Bez obzira što se povećava količina recikliranog otpada. Jednostavno, mi želimo rasti, razvijati se. Rast i razvoj jednako je smeće. To je problem ljudskog roda, nije to problem Šibenika, nije to problem Hrvatske, to je problem civilizacije. Ako mi ne riješimo kao civilizacija problem otpada, mi ćemo uništiti resurse od kojih živimo. I to je svijet shvatio. Ja ne prejudiciram rješenje. Možda će za pet godina biti čarobni štapić koji će to riješiti bez energane. Pa onda ćemo kupiti čarobni štapić, a nećemo graditi energanu. U ovom trenutku je raspisan natječaj za onoga tko će napraviti upravo studiju. Mi od struke tražimo da nam kaže šta je najbolje rješenje. Je li to potencijalno energana? Ako je, na kojoj lokaciji, da li je to moguće, da li je to ekonomski isplativo, odnosno da li to ima smisla raditi ili ne raditi. Kada dobijemo, a to svi govore, da se traži odgovor struke, da dobijemo čisti odgovor struke, a ne kalkulantski, onda ćemo to raspravljati sa građanima, sa javnošću, u bilo kojoj formi, u bilo kojem obliku, pa uključujući referendum. Međutim, da bi vi imali o čemu pričati, vi morate imati stručne, relevantne, konkretne podatke, vi morate imati točno definirano i sročeno pitanje na koje svatko, i struka i pojedinac, mora imati jasan odgovor. Hit tema, rekla bih, je boravak djece u vrtićima, te izgradnja novih škola.To je nešto što oporbeni vijećnici jako, jako zamjeraju u vašoj administraciji. Je li moguće da vrtići budu besplatni? Idemo mi ovako najprije na škole jer je jednostavniji odgovor. Tema škola je završena. Dakle, ova gradska administracija je uskladila, jer ne možete vi graditi školu kako vi hoćete. Škole su se morale u svom projektiranju i pripremi uskladiti sa nadležnim ministarstvima. To je bio težak i mukotrpan posao. Ne da smo mi to završili. Dakle, smo dobili suglasnost za novu školu u Ražinama gdje će se graditi . nova osmogodišnja škola s bazenom. Bazen nije priznati trošak, ali nismo odustali od te ideje. To će biti naš prihvatljivi trošak, dakle, trošak grada Šibenika i proračuna. Gradi se nova škola u Vrpolju. Gradi se ozbiljna dogradnja škole na Brodarici. Skoro osam novih učionica i nova sportska dvorana. Ja čujem da je to priča stara. Da, neki dan smo rješavali imovinske odnose jer praktički tamo nije bilo zemljišta u vlasništvu jedince lokalne samouprave ili države, nego je bilo privatno. Dograđuje se škola Juraj Dalmatinac u gradu, unutar mogućih gabarita. Šibenik će imati te škole napravljene i imat će sve uvijete za jednu smjenu, za cjelodnevni boravak i sve škole moraju imati kuhinje. Nadalje, tko pita i kaže da se to moglo prije. Nije se moglo napraviti prije zbog jednostavnih razloga, zato što su to basnoslovni iznosi novaca koje niti jedan grad, pa čak ni Zagreb, ne može sam podnijeti jer je to financijski ogromno opterećenje. Mogu li uistinu vrtići biti besplatni kako to obećava oporba, odnosno neki Vaši protukandidati? Kad govorimo o vrtićima, računajući i privatne, u njima boravi oko 1700 djece. Mi smo uspjeli jednako tretirati boravak djece bez obzira u čijem vrtiću borave. Ono što se čuje u medijima, obećanja o besplatnim vrtićima, to ne uključuje privatne. Taj prijedlog kojeg mi čujemo od oporbe, bi doveo do toga da bi uštedjeli 90 eura roditeljima koji vode djecu u javne vrtiće, a u privatnim vrtićima bi cijena bila preko 400 eura koje bi roditelji morali platiti. A to je preko 500 djece. Dakle, 500 obitelji bi doveli u situaciju, da boravak plaćaju 400 do 500 eura mjesečno. Drugo, netočno je i laž, da je riječ o samo nekoliko milijuna eura, kako su neki postali bahati da je i nekoliko milijuna eura sitna priča. U proračunu su vrtići sada sufinancirani s 14 milijuna eura javnog proračunskog novca. Definitivno, naš koncept je graditi nove, javne vrtiće, u kojima će biti mjesta za svu djecu. Još jedna laž koja se čuje je da nismo izgradili nove objekte. Zadnji vrtići, do naše administracije, su bili napravljeni davnih 70-tih godina prošlog stoljeća. Mi smo napravili potpuno novi vrtić u Crnici vlastitim sredstvima iz proračuna, jer po indeksu razvijenosti nismo mogli dobiti europski novac. Napravili smo potpuno novi vrtić na Jamnjaku. Radi se, de facto, novi vrtić na Šubićevcu koji je u završnoj fazi. Točno znamo da će se raditi vrtić na Gomljaniku, na Brodarici. Točno znamo lokaciju novog vrtića na granici između Baldekina i Vidika, na našem terenu te veliki vrtić za 200 djece u području Batižela, u sklopu projekta Batižele, u onom segmentu tzv. javnih funkcija, a za sve to treba vremena.

Radio Ritam dobio Plaketu Županije za doprinos u Domovinskom ratu za vrijeme kojeg nije ni postojao

AKCIJA / Na stoti rođendan Vesne Parun Radio Šibenik sugrađanima će podijeliti 100 sadnica maslina

Promovirana knjiga "Iz Jozine zobnice" Joška Simsiga koji je sve šibensko volio glasno i javno

Izvan protokola: Susret nekadašnjih kolega s Radio Šibeniku, a danas visoko pozicioniranih HDZ -ovaca

ŠI WOODSTOCK NA MARTINSKOJ – Šibenska rock fešta za gušte i HTV-ov film

Šibenski poduzetnik Nikica Bujas novi je vlasnik Županijskog radio Šibenika

Zoltan Kabok:Od mladog novinara na Radio Šibeniku do kandidature za TV novinara godine

Vjerovnici odlučili: Županijski radio Šibenik nastavlja s poslovanjem!

VIDEO:Nedjeljna gužva u eteru Radio Šibenika: Klapa Gimnazijalke pjeva Šibensku baladu

Časopis - Volim Šibenik

Video

ŠIBENIK JE MOJ GRAD: Bračni par Džambo zamijenio život na Tajvanu za Šibenik donijeli su nam dašak tradicionalne kineske kulture

Sponzorirani članci

APEL ZELENOG GRADA / Ne bacajte glomazni otpad u okoliš, mi ga besplatno odvozimo s kućnog praga!

Slovenska dentalna revolucija stigla i kod nas: Nabavite besplatno VBO četkicu jednim klikom

BIS ZA KRAJ / U produženom prazničkom vikendu 3. svibnja u Šibeniku nastupa Ogenj

Eko kampus 'Krka' u Puljanima: Idealno polazište za istraživanje Nacionalnog parka 'Krka'

Dočekajte proljeće u Nacionalnom parku „Krka“ po cijeni ulaznice od 7 eura

Najčitanije

Hrvatska vojska prodaje ispravan ratni brod po početnoj cijeni od 50 000 eura. U Domovinskom ratu bio je otet od JNA, a obnovili su ga šibenski brodograditelji.

Anni Duić iz afere „Nakaze” sudit će se za prisilu prema službenoj osobi i prijetnje smrću policijskoj službenici koja je osiguravala požarom ugroženo područje.

ŠIBENSKI GENIJALAC: Karla Vrančića (22) žele na švicarskom sveučilištu EPFL, odlično se plasirao na prijemnom na Harvardu i MIT-u, ušao je u povijest zagrebačkog sveučilišta...

ŠIBENIK JE MOJ GRAD: Bračni par Džambo zamijenio život na Tajvanu za Šibenik donijeli su nam dašak tradicionalne kineske kulture

Predložen direktor Zračne luke "Srce Dalmacije" s četiri mjeseca zakašnjenja

Kolumne

Sridom u sridu

Grintanja šibenske neviste