Head 09
Datum objave: 20. Studeni 2021

DISCOVER / Mravnički bunari – čudesni mistični krajolik stvoren ljudskom rukom

Stanko Ferić
Stanko Ferić

Piše: Vinko Klarić, slobodni istraživač
Foto: Vinko Klarić i Dragan Zjalić

Mravnica selo južno od Perkovića u šibenskom kraju (i predgrađu!?) skriva kulturno povijesni biser i fenomen drevnog graditeljstva; deset bunara sa lokvom. Mravnički bunari svojom ljepotom mogu stati uz bok bunarima na Crljivici kraj Ciste Velike i sa bunarima na Rajčici koje je šira javnost upoznala prije par godina, iako su godinama prije o toj drevnoj graditeljskoj znamenitosti na svojim blogovima izvještavali planinari. Inače ovako velike bunare promjera 3 do 5 i više metara i u većem broju na jednom mjestu nalazimo nedaleko od Mravnica u Primorskom docu kraj puta; 8 bunara i lokva, i Bristovači koja nedavno otkrivena javnosti na kojoj se nalazi 12 bunara, te na još neotkrivenom lokacijama; selo Bračević kraj Donjeg Ogorja koje skriva 6 predivnih velikih bunara, i 9 bunara sa dvije lokve na Dinari podno vrha Badanj na oko 900 m n/v, na putu prema planinarskom domu Brezovac, o kojima ćemo drugom prilikom nešto reći.

O bunarima u Mravnici nemamo nikakvih zapisa o izgradnji, kao ni o ostalim spomenutim bunarima, a narod ih naziva rimskim ili grčkim bunarima. I danas bi izgradnja ovakvo velikih bunara u tolikom broju na kamenjaru bio veliki i skupocjeni građevinski poduhvat, što znači da su sagrađeni prije 300-800godina kako ih službeno datiraju jer se arheolozi sa datacijama sigurnije osjećaju u tom razdoblju, onda bi trebali postojati plemićki i crkveni zapisi i troškovnici izgradnje. Nekakve priče i naklapanja da je to izgradio narod u novom ili srednjem vijeku koji je tada bio običan kolon kako su se u Dalmaciji nazivali kmetovi koji su za sve odgovarali plemićima na čijoj su zemlji živjeli i radili nemaju smisla. Ako i pogledamo bunare za koje znamo da su se radili zadnjih 100-200 godina, pa nitko tada nije radio takve megalitske bunare u tolikom broju jedan do drugog, radili su se obično pojedinačni mali bunari promjera 1-1,5m.

I zašto onda u struci nema hrabrosti da ih smjeste u ilirsko ili prapovijesno doba, hoćemo li jednom povjerovati narodu koji ih naziva grčkim bunarima ili da su to otprije rimljana? Pa da ove bunare imaju Grci, Francuzi ili Britanci, za njih bi ovakvi bunari sa sigurnošću bili prapovijesni i od njih bi napravili arheološki park.

I narod u prapovijesti je trebao bunare za pitku vodu i znao je raditi bunare, a u pogledu Mravnice imamo arheološke tragove života od prapovijesti; uokolo imamo grobne humke, obredne gomile (tzv gradine), stećke, a mjesto se spominje u 13st, za crkvu sv. Petra u Mravnici narod kaže da je stara preko 1000god, znači bunari su tu otkad su i tragovi života – od prapovijesti.

Hoćemo li ove megalitske bunare iskoristiti za arheološki turizam? Samo u pogledu njih imamo ogroman prostor za razvoj ovih napuštenih mjesta, s time i povratak mladih na selo. A Dalmacija posjeduje mnoge prapovijesne megalitske zidine i stećke, kiklopske kuće, megalitske obredne gomile na vrhuncima brda, megalitske bunare, i to sve stoji skriveno od svijeta... hoćemo li konačno pokrenuti arheološki turizam u pogledu prapovijesne i megalitske kulture? Već puno kasnimo i kaskamo za ostalim mediteranskim zemljama, imamo toliko toga pokazati svijetu, a sve nam stoji skriveno i propada. Bunari u Mravnici čekaju da se očiste, obnove, oplemene i pokažu svijetu, da vratimo život u naša mala mjesta odakle smo svi potekli.

Iz kategorije: Fotogalerija

logo footer 1
Trg Andrije Hebranga 11a, 22 000 Šibenik

logo footer 2
logo footer 3