Europska Komisija je kroz European Green Deal - trenutno najvažniji dokument EU - odlučila posebnu pažnju usmjeriti na ruralna područja i otoke, imajući na umu njihovu izloženost klimatskim promjenama i prirodnim katastrofama.
„Sjajna je vijest da je Komisija kroz European Green Deal - trenutno najvažniji dokument EU - odlučila posebnu pažnju usmjeriti na ruralna područja i otoke, imajući na umu njihovu izloženost klimatskim promjenama i prirodnim katastrofama, ali i iznimnom potencijalu za prelazak na obnovljive izvore koji imaju“, poručio je hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula iz Bruxellesa nakon što je Europska komisija predstavila Europski zeleni plan.
Zastupnik Tonino Picula je prije sedam mjeseci podnio 2 amandmana na proračun Europske unije, svaki u vrijednosti od 2 milijuna EUR - jedan za nastavak njegove inicijative za prelazak otoka čiste izvore energije koji je pokrenuo prije 4 godine i drugi kojim bi se isti model primjenio i na ruralna područja.
Nakon evaluacije Komisije, dugih pregovora unutar Europskog parlamenta i s Vijećem, amandmani su usvojeni i kroz proračune Europske unije za 2020. i 2021. Predviđena sredstva za dodjelu ruralnim područjima iznose, jednako kao i za otoke, dva milijuna eura u sljedeće dvije godine - ukupno 4 milijuna eura.
„Uspješan model koji smo pokrenuli na otocima želimo primijeniti i na druga područja, u ovom slučaju ruralna. Baš kao i otoci, to su sredine s ogromnim potencijalom za prelazak na obnovljive izvore energije. Mnogo je zajedničih poteškoća s kojima se otoci i ruralna područja suočavaju kao što su depopulacija, manja dostupnost javnih i zdravstvenih usluga, nedostatkom radnih mjesta i drugim problemima, koje njihovo unutarnje tržište čini manje efikasnim“, rekao je Picula.
Cilj novog prijedloga je osigurati da strategije i zakonodavni prijedlozi EU u dovoljnoj mjeri uzmu u obzir izazove dekarbonizacije europskih sela i ruralnih područja. Na taj način, sela i ruralna područja EU-a mogu značajno pridonijeti postizanju cilja nulte emisije stakleničkih plinova do 2050. godine, odnosno energetski neutralne EU. Komisija predviđa i potporu za regije koje jako ovise o fosilnim gorivima i koje će biti najteže pogođene klimatskom tranzicijom. To će biti dogovoreno kroz poseban fond u sklopu kohezijske politike u novom dugoročnom proračunu EU-a, čija bi vrijednost trebala iznositi pet milijardi eura u prvoj fazi isplata i još 10 milijardi u kasnijim isplatama.
Podsjećamo, nakon suosnivanja Međuskupine za otoke u parlamentu 2015. godine, Picula je inicirao i osnivanje Tajništva za otoke pri Europskoj komisiji 2018., prvog radnog tijela tijela u povijesti EU namijenjenog isključivo otocima. Najprije je amandmanima osigurao Tajništvu dva milijuna eura za podršku energetskoj tranziciji otoka, a nedavno je prihvaćen i njegov Akcijski plan s dodatna dva milijuna eura za stručnu i tehničku podršku otocima u tranziciji, koji je ušao u novi proračun Europske unije za 2020.
Čak deset hrvatskih otoka: Cres, Ilovik, Lošinj, Male i Velike Srakane, Susak, Unije, Brač, Hvar i Korčula upravo provode projekte pripreme za tranziciju na čistu energiju.
