Knjiga u kojoj je sakupljeno pedesetak latinskih natpisa isklesanih na portalima, zidovima, u kućama i dvorištima povijesne jezgre Krešimirovog dana konačno je ugledala svjetlo dana. Promocija knjige 'Latinski natpisi u gradu Šibeniku' ili Scripta Latina in urbe Sebenico' autorice Deane Karađole Radovčić, profesorice talijanskog i latinskog jezika, predstavljena je u atriju Muzeja grada Šibenika.
Knjigu su, osim autorice, predstavile članice Udruge turističkih vodiča Mihovil, te konzervator Ivo Glavaš.
- Ona je tri mjeseca neumorno radila, skupljala natpise, prevodila. U jednom trenu rekla sam joj da će proći godina jer je knjiga trebala izaći za 950. obljetnicu – kazala je Jasenka Ramljak u ime udruge turističkih vodiča 'Mihovil' u čijoj je nakladi knjiga izdana, a koja obilježava i deset godina djelovanja što je bio drugi povod izdanju knjige šibenske profesorice, ali i turističkog vodiča.
Deanine kolegice odale su kako je ideja o knjizi, trajnim svjedokom 950. obljetnice prvog pisanog spomena grada Šibenika, prvotno trebala biti brošura. Međutim, natpisi kao neodvojiv dio kulturno – povijesne baštine grada dobio je mnogo više koliko i zaslužuje.
- Zahvaljujući autorici, ali i čak, mogu reći da bi trebalo zahvaliti i Šibeniku jer, kako je netko kazao, Šibenik je vječna inspiracija, kao špilja neotkrivenog blaga. Stalno otkrivamo nešto novo u našem gradu – priznali vodiči Mihovila, najavivši kako kolegicu nagovaraju na terensko predavanje na temu latinskih natpisa koje bi održala ne samo za turističke vodiče i svoje učenike iz Gimnazije Antuna Vrančića, već i za sve zainteresirane sugrađane .
Na policama knjižara ili suvenirnica ne može se naći knjiga identična ovoj, a o njenoj važnosti svjedočio je konzervator, Ivo Glavaš.
- Mi smo u situaciji u Šibeniku da ne znamo čije su bile te kuće, palače, kojim su plemićima pripadale, a najdalje smo od toga da prepoznamo kojim su pučanima pripadale te kuće. Ovi natpisi omogućavaju nam da te stvari dešifriramo duboko u srednjovjekovlje. Ono što je pionirski u ovom gradu, to je činjenica da smo prvi put suočeni s fotografijama natpisa da detaljno možemo usporediti one natpise koji su većinom prepisani krajem 19. stoljeća sa stvarnim stanjem na terenu – objasnio je Glavaš.
Među natpisima na latinskom jeziku čija tematika varira od svojevrsnih zahvalnica do religioznih sadržaja, Glavaš ipak jednu kategoriju ističe kao posebno dragu, a riječ je o javnim natpisima poput onog koji je nekoć stajao ponad današnjeg Ghetaldusa na raskrižju Masne i Kalelarge. Njega danas poput većine srodnih natpisa praktički više i nema.
Autorica knjige, čiji je predgovor napisao Ivica Poljičak, državni tajnik u Ministarstvu kulture RH, nije krila zadovoljstvo što je nakon dugog niza godina šetnji po staroj jezgri, prateći u korak natpise razasute kao bisere iz škrinje epigrafskog blaga, pred njom konkretan i opipljiv rezultat koji je podržala Turistička zajednica grada Šibenika.
- Posebno zadovoljstvo mi je što ovu knjigu poklanjam svom gradu za rođendan – kazala je Deana Karađole Radovčić, dodajući:
- Ovo je plod mojih dugogodišnjih šetnji. Ideja se javila 2009. godine kada se u Šibeniku, nakon pola stoljeća, otvorio odjel klasične gimnazije na što sam veoma ponosna – priznala je profesorica u šibenskoj Gimnaziji i Medicinskoj školi koja nerijetko na terensku nastavu vodi upravo svoje učenike i na taj im način približava bogatstvo rodnog grada.
