Datum objave: 31. Kolovoz 2020

ŠIBENČANIN NA PULSKOM FESTIVALU / Večeras svjetska premijera dokumentarnog filma "Galeb" Ivana Živković Žike o velikom Titovom pothvatu, pokretu Nesvrtanih...

Diana Ferić
Diana Ferić
Dokumentarni film Šibenčanina Ivana Živkovića Žike "Galeb", priča  o brodu s kojim je Josip Broz  Tito putovao 14 puta, posjetio 18 zemalja na tri kontinenta, pristavši u 29 luka  u 479 dana plovidbe bit će premijerno prikaza večeras, 31. kolovoza  u programu 67. Pulskog filmskog festivala  
 
Jutros je  organizirana projekcija za  novinare i kritike su bile vrlo povoljne, kako nam je kazao Ivan Živković Žika.
 
"Taj je fil zapravo projekt koji sam dogovarao s mojim gradim prijateljem i kolegom Denisom Kuljišem prije njegove smrti, kao još stotinjak projekata od kojih je malo njih i realizirano. Sve je bilo spremno za snimanje kada je  on iznenada preminuo. Nakon toga sam  mislio odustati od te priče, ali mi je na sahrani poticaj dala njegova supruga Nada Mirković moleći me da ipak snimim taj film i sada mi je zbog toga baš drago. Tito je bio povijesna, kontroverzna ličnost, njegov  je režim bio diktatorski, ali  film ne govori o tomu nego o njegovim putovanjima tim brodom na kojem je nastala i ideja o osnivanju Pokreta nesvrstanih, prvog najvećeg saveza država nakon što su stvoreni Ujedinjeni narodi", objašnjava Ivan Živković Žika. 
To je  priča o brodu s kojim je Tito putovao 14 puta, posjetio 18 zemalja na tri kontinenta, pristavši u 29 luka, u neke višekratno. Brzinom od 12 čvorova prešao je 85 tisuća nautičkih milja ili 157.420 kilometara, tijekom 479 dana plovidbe. Na tim je putovanjima dogovorio Pokret nesvrstanih, najveći svjetski savez zemalja nakon Ujedinjenih naroda, tadašnji treći blok hladnog rata. U taj su savez ušle mnogoljudne svjetske sile: Indija, Indonezija i Egipat, a okupili su i velik broj tada dekoloniziranih zemalja svijeta. Jugoslavija je bila lider Nesvrstanih, a Tito njihov vođa – govori Živković. – A brod "Galeb" bio je važan instrument realizacije Titove vanjske politike, od trena kad je s njim isplovio na prijelomno putovanje u Veliku Britaniju 1953. godine. Ondje je s Churchillovom vladom dogovorio repozicioniranje Jugoslavije u međublokovskim odnosima. Čim je postigao dogovor s Churchillom, isplovio je za Solun, Atenu, Istanbul i uspostavio Balkanski pakt u obrani od sovjetske intervencije.
Živković ističe kako taj dokumentarac ima tri narativne linije.
 
"U  prvoj, isplovili smo Buljubašićevim "Seagullom 2". U devet dana snimanja dobili smo tri sjajna intervjua. Prvi sugovornik bio je Budimir Lončar, posljednji živući svjedok iz Titova uskog diplomatskog tima koji je radio na osnivanju Pokreta nesvrstanih. Njegova iskustva i sjećanja izniman su dokumentarni materijal. Briljantan je bio i Stanko Crnobrnja, prepun živih i atraktivnih priča koje je godinama istraživao i skupljao. Sve ga je to intrigiralo zbog značajne uloge njegova oca, Bogdana Crnobrnje, u Pokretu nesvrstanih. On je napravio i monografiju Nesvrstanih. I treća, bila je meni jako draga žena, beogradska odvjetnica Tanja Petovar, kći generala Rudolfa Petovara, jednog od prvih Titovih susjeda na Dedinju. Tu političku scenu i dio svijeta Nesvrstanih vidjela je svojim dječjim očima na Brijunima, gdje je ljetovala s obitelji. Kasnije, kao studentica i "šezdesetosmašica", bila je vrlo revolucionarna i tada je počela s demistifikacijom svojeg dječjeg svijeta... Cijeli je život ostala aktivistica, sudjelovala je u prosvjedima protiv Miloševića, zajedno s Latinkom Perović i Srbijankom Turalić. Na brodu smo intervjuirali i Stjepana Mesića, koji nije bio sudionik toga vremena, ali je kasnije, na kraju Jugoslavije, bio na kongresu Nesvrstanih, pa njegova pojava simbolizira krah bivše države i kraj utjecaja Nesvrstanih u novom vremenu, nakon pada Berlinskog zida" otkriva Živković.
 
Snimanje je trajalo desetak dana, postprodukcija puno duže. Film je u Zagrebu montirao Marko Šuvak, a "zadnju ruku" ,a "zadnju ruku" u Beogradu je dao  Filip Dedićem, jedan od šibenskih Dedića. Direktor fotografije je snimatelj Lutvo Mekić. Slijedom Kuljiševih afiniteta, u glazbenoj podlozi ima etiopskog džeza, tu je i pjesma "Haile Selasije" Elvisa J. Kurtovića, tu je i "Sušac blues", Daleka obala, Nazorova pjesma i klasika, Dvorak...
 
 
Živković je   2010. snimio film "Ćiro", o Ćiri Blaževiću, a 2018. serijal "Varoški Amarcord". 
Iz kategorije: Kultura