Sidebar Menu

Datum objave: 12. Svi 2022

ZANIMLJIVA IZLOŽBA / Šibenski muzej pripremio izložbu svojih eksponata tema kojih je ples

Stanko Ferić
Stanko Ferić

U sklopu Edukativne muzejske akcije tema koje je ove godine Ples te u okviru Međunarodnog dana Muzeja s temom Moć muzeja, između ostalog, djelatnici Muzeja grada Šibenika priredili su i izložbu eksponata iz muzejskog fundusa. Koji se odnose na ples. Izložba će biti otvorena u atriju Muzeja od  12. do 20. svibnja, radnim danom od 8 do 15.30 sati.

Ples definiramo kao ritmičko gibanje tijela praćeno gestama i mimikom, redovito uz glazbenu pratnju. Čest je motiv u likovnoj umjetnosti koji možemo pratiti od prapovijesti do danas.

Ovisno o vremenskom razdoblju i društvenom kontekstu ples je imao različitu funkciju pa se sukladno tome mijenjao i način prikazivanja.

U Muzeju grada Šibenika čuva se nekoliko radova na temu plesa. Pet crteža, jedno ulje na drvu i tri skulpture sastavni su dio Zbirke slikarstva od 1900. i Zbirke kiparstva od 1900. godine.

Jednu veću cjelinu čine ritualni plesni kostimi koje je nacrtao Josip Roca tijekom svog proputovanja Europom. Dvije ritualne maske u obliku ptice i dva kostima od slame dio su Zbirke Malijske maske i lutke iz Nacionalnog etnološkog muzeja u Lisabonu. Regija Ségou u južnoj Maliji poznata je po bogatoj tradiciji maskiranih predstava koje potječu još iz pretkonolonijalnog doba. U ruralnim zajednicama ritualni plesovi još uvijek prate poljoprivredne cikluse u regiji i usko su vezani uz njih. Takvi ritualni plesovi dio su etničkog identiteta nekog prostora i usko su vezani uz njihovu tradiciju i način življenja. Plesovi pod maskama nude sudionicima priliku identificiranja s prirodom i njenim pojavama. To je i način propitivanja društvenog morala, međusobnih odnosa, ali i mogućnost suočavanja s neočekivan životnim situacijama koje neki ritualni plesovi predstavljaju.

Većina lutaka u Nacionalnom etnološkom muzeju u Lisabonu su velike lutke životinja poznate pod nazivom sogoba tj. velika zvijer. Plesač skriven je ispod drvenog oklopa preko kojeg je prebačena tkanina ili trava. Iznutra on upravlja glavom životinje pomoću dugih štapova. Rocini crteži u kredi i pastelu vjerno prenose sliku ritualnih maski iz portugalskog muzeja, unatoč skicoznom i brzom potezu.

Jedan od sljedećih plesova koje je moguće predstaviti kroz fundus Muzeja grada Šibenika jest kolo.

Rad istoimenog naziva Slavka Tomerlina, skulptura u terakoti iz 1980.g. prikazuje dvije ženske figure kako plešu spomenuti narodni ples. Silina pokreta tako karakteristična za ples, uspio je autor sjajno dočarati kompozicijom figura koje se držeći za ruke naginju prema natrag. Ta snaga koja se osjeća u skulpturi slična je slici Ante Kaštelančića. Ovaj autor, poput Tomerlina, donosi prikaz plesa koji je silovit i impulzivan. Međutim, za razliku od Fovista, Kaštelančić donosi gotovo futurističku snagu i brzinu pokreta. Autor je uspio u samo nekoliko

Autor je uspio u samo nekoliko snažnih i debelih poteza kista dočarati kolorističku ekspresiju plesa koja podsjeća više na borbeni juriš, nego na ritmičko gibanje tijela kakvog su ga prikazali Henri Matisse ili Andrè Derain.

I šibenski kipar Grga Antunac bio je inspirian ovim motivom. Njegov ženski akt serpentinaste impostacije prikazuje upravo ritmičko gibanje tijela oko imaginarne središnje osi s velom u ruci koji osim atributivne uloge ima i funkciju potpornja. Skulptura izrezbarena u drvu nastala je 1941.g. i jedna je u nizu studija plesa koje je autor tijekom svog umjetničkog stvaralaštva napravio.

Jedini rad koji se bavi temom plesa na nefigurativni način jest keramički reljef pod nazivom „U Plesnom ritmu“ autorice Marije Višić Guine. U središtu prikaza nalaze se taktovi pretočene u ritmičke keramičke forme.

Zaključujemo, ples je element sveprisutan u povijesti ljudskog postojanja. Od prapovijesti do danas zadržao se u različitim formama i kao takav bio je inspiracija generacijama umjetnika.

Bilo to u slikarskoj ili kiparskoj formi, umijeće kretanja zabilježeno u raznim oblicima kroz povijest umjetnost, kao svjedočanstvo vremena, a radovi iz šibenskog muzeja mali su doprinos spomenutom., stoji u popratnom materijalu koji je napisala kustosica šibenskog muzeja, dr.sc. Anita Travčić

Iz kategorije: Kultura

logo footer 1
Trg Andrije Hebranga 11a, 22 000 Šibenik

logo footer 2
logo footer 3

Koristimo kolačiće kako bi Vam pružili bolje korisničko iskustvo. U skladu s novim smjernicama privatnosti, moramo Vas upitati za pristanak prilikom korištenja kolačića.