Datum objave: 25. Studeni 2010

Šibenik dobiva muzej glazbe

Dora Žganjer
Dora Žganjer
Izvjesno je  da će zapuštena palača Rossini u Šibeniku, u blizini Katedrale, postati dom Šibenskog muzeja glazbe koji dobiva i prvi izložbeni materijal. Poznati etnomuzikolog iz Primoštena Ivo Furčić na sutrašnjem koncertu sjećanja za tragično preminule tenore Tonija Grguričina i Joška Arasa Biću u Šibenskom kazalištu, organizatorima će uručiti 90 audio snimaka s raznih glazbenih manifestacija i tako dati prvu donaciju za budući muzej.[caption id="attachment_5528" align="alignleft" width="201" caption="Palača Rossini"][/caption]Kreću s klapskom pismomIdeja o otvaranju takvog muzeja postoji već četiri - pet godina godina. Inicijator je etnolog Jadran Kale, a u projektu sudjeluju mnogi šibenski stručnjaci i glazbenici. Muzej grada Šibenika je za ovu namjenu već otkupio tri kata palače Rossini, a u fazi otkupa su prizemlje i ulaz, kako doznajemo od Filiana Vuletića, predsjednika Zajednice udruga klapa Šibensko - kninske županije koja sudjeluje u tom projektu: „To će biti veliki muzej koji će pričati priču o šibenskoj pismi kroz stoljeća. Materijala itekako ima. Potrebno je upoznati Šibenčane s projektom i pozvati ih da izvuku sa tavana i podruma stare ploče, nosače zvuka, instrumente- sve vezano za glazbeno stvaralaštvo Šibenika. Tada ćemo svu prikupljenu građu arhivirati i osmisliti koncept budućeg muzeja“, objašnjava Vuletić. Muzejski postav bi za početak bio orijentiran na tradicionalnu dalmatinsku klapsku pismu te šibenske klape i bendove, a s vremenom će se arhivirati i opusi ostalih znamenitih šibenskih glazbenika. Vuletić smatra da  Šibenik više od svih zaslužuje ovakav muzej jer su iz njega poniknuli neki od najboljih hrvatskih glazbenika poput Vice Vukova, Arsena Dedića, Miše Kovača, Maksima Mrvice, Nere Gojanović, a tu su i klape, Šibenska glazba, „Kolo“, grupa „Mi“...Računaju na europske fondove[caption id="attachment_5531" align="alignleft" width="261" caption="Filijan Vuletić"][/caption]„U palači Rossini postoji velika prostorija u kojoj se nalazi bunar. Osim što je atraktivan, taj prostor je i iznimno akustičan pa ga je moguće urediti za održavanje koncerata“, ističe Vuletić i priznaje da je, kao i uvijek, novac velika prepreka brzom ostvarenju ovog ambicioznog cilja. Projekt su već podržali Hrvatska glazbena unija i Kulturno vijeće Grada Šibenika, a najveći dio potrebnih sredstava Zajednica udruge klapa tražit će iz europskih fondova na čije će se natječaje javiti.
Iz kategorije: Kultura