Sidebar Menu

Datum objave: 19. Ožujak 2020

VREMEPLOV / Šibenčanin Antun Anđeo Frari, predvodnik borbe protiv epidemija i pandemija smrtonosnih zaraznih bolesti

Stanko Ferić
Stanko Ferić

Kroz zadnjih sedam stoljeća svoje milenijske povijesti Šibenik se suočavao s epidemija smrtonosnih zaraznih bolesti, a šibenski su liječnici od 1348. godine, kada se dogodila prva dokumentirana epidemija, do danas dali važan doprinos uspješnosti borbe na suzbijanju tih pošasti.

Jedan od prvih i najpoznatijih Šibenčana koji je djelovao na području epidemiologije bio je Antun Anđeo Frari (Šibenik 1780. - Venecija 1865.). On je kao liječnik i znanstvenik, ali i političar već 1806. godine izradio napredni zakon zdravstvu i predložio

socijalno - medicinsku reformu u cilju suzbijanja epidemija i uspješnijeg organiziranje društvenih zajednica, urbanih cjelina, regija i država u slučaju izbijanja epidemija i pandemija.

Kao liječnik bio je vrlo uspješan u suzbijanju epidemije pjegavca 1812. godine u Kaštel Sućurcu i kuge 1815. godine u Makarskoj. Unaprijedio je sustav suzbijanja epidemija uređenjem sustava karantena te pridonio zaustavljaju širenja zaraze higijenskim prosvjećivanjem. Inzistirao je na pranju ruku i  brizi o čistoći tijela i okoliša. Zahvaljujući njegovim spoznajama, napucima i direktivama uspješno su suzbijene pogubne epidemije u Albaniji i Crnoj Gori, a 1835. godine pozvan je u Egipat da kao liječnik i znanstvenik organizira suzbijanje epidemije kuge koja je zahvatila tu zemlju.

Antun Anđeo Frari potomak je šibenske liječničke obitelji Frari, porijeklom iz Trevisa u pokrajni Veneto u Italiji.

Angelov otac Giuseppe došao je u Šibenik 1771. godine. Bio je općinski fizik, a 1782. godine u Šibeniku je napisao prvi hrvatski rad o bjesnoći.  

Angelov nećak Luigi, bio je također šibenski općinski fizik, ali i gradonačelnik Šibenika te predsjednik šibenskog Kazališnog društva, koje je osnovalo i sagradilo kazalište u Šibeniku.

Angelo Frari se posebno istako kao borac protiv kuge u Dalmaciji i na Mediteranu, kao pobornik karantenskog sustava zaštite, i općenito javnozdravstvenih mjera u cilju poboljšanja standarda pučanstva u svrhu sprečavanja širenja zaraznih bolesti.

Njegovo kapitalno djelo "Della peste e della publica amministrazione sanitaria" na gotovo tisuću stranica opisuje povijest kuge u svijetu i u Dalmaciji te govori o saznanjima o kugi toga vremena, kao i o metodama liječenja i prevencije. Riječ je o svjetski značajnom djelu zbog toga što Frari u njemu 1840. godine

kao prvi znanstvenik u svijetu objašnjava da je uzročnik kuge klica (bacil), koji je otkriven tek pola stoljeća kasnije, 1894. godine  i dobio ime Yersinia pestis.

"Delle peste e della pubblica amministrazione sanitaria" i danas se smatra jednim od najboljih znanstvenih djela o epidemijama te najboljih općih povijesti epidemija kuge u svijetu.

Slovio je kao jedan od vodećih europskih epidemiloga zahvaljujući uspjesima koje je imao u suzbijanju epidemija kuge, pjegavca i velikih boginja. Posebnu pozornost posvećivao je prevenciji, karanteni, prosvjećivanju i higijeni. Smatrao je da se zaraze mogu suzbiti pa i spriječiti prije svega prosvjećivanjem puka o tome kako se zaraze šire i što treba činiti osoba koja posumnja da je zaražena.

Frari, a tvrdilo se da nije slučajno dobio ime Antun Anđeo, bio je 18. stoljeća uvažen i priznat pa i slavan u tolikoj mjeri da mu je jedan drugi veliki Šibenčanin posvetio pjesmu. Bio je to Nikola Tommaseo. On je Frarija opisao u svom "Intimnom dnevniku", a potom je o njemu napisao i pjesmu  "Ad un medico".    

Za svoj znanstveni rad i postignuća Antun Anđeo Frari dobio je najviša priznanja u nizu europskih zemalja. 

Iz kategorije: Nostalgija

logo footer 1
Trg Andrije Hebranga 11a, 22 000 Šibenik

logo footer 2
logo footer 3

Koristimo kolačiće kako bi Vam pružili bolje korisničko iskustvo. U skladu s novim smjernicama privatnosti, moramo Vas upitati za pristanak prilikom korištenja kolačića.
Saznaj više Prihvaćam