"Šibenik i okolica po prirodnoj bi ljepoti trebao biti jedno od najljepših kupališta i ljetovališta sjeverne Dalmacije, ali to na žalost ne može biti jer domaćoj i stranoj publici nije priskrbio sav potrebni komfor po uzoru na ostala naša ljetovališta koja su u doba ljetne sezone prepuna gostiju. Šibenik se nije postupno modernizirao, ali bi kao prolazna stanica mogao na sebe svratiti pažnju kada bi se uklonili barem oni najvažniji nedostaci. Istina je raznim se načinima i uredbama nastoji da se turizam što bolje razvije dotle se ne vodi računa o pomoćnim sredstvima za povoljan razvoj turizma koji je sada tako poželjan kada je Šibenik skoro bačen na siromašni štap uslijed nemogućnosti prodaje svog glavnog produkata vina.
Društvo za unapređenje turizma u Šibeniku prima prijedloge kako turistima pružiti bolji komfor. S jednom njemačkom agencijom napisan je plan što se mora uraditi da bi Šibenik bio privlačan turistima. Na prvom mjestu je uređenje trošne Poljane, uklanjanje kamenja i dotrajalih drvenih stupova, postavljanje željeznih kandelabra na Poljani i obali, uređenje ulica radi lakšeg prometa, čišćenje kanala i poboljšanje javne higijene, nasipanje lokvi u kojima leži voda koja zaudara. Stalna zadaća je pošumljavanje goleti našeg krša, bolje održavanje park šume Šubićevac. Jedno od bolnih pitanja je pitanje saobraćaja kroz grad, ulaza u grad i poboljšanje putničkog saobraćaja željeznicom od Zagreba do Šibenika, uvesti izravne vagone na relaciji Beč – Prag – Perković – Šibenik, obnoviti brodove „Tommaseo“ i „Krka“ za prijevoz turista po Šibenskoj luki, do Zlarina i Skradina tako da se parni strojevi zamjene motorima jer turisti vole svijetla odijela, a nakon vožnje „Tommaseom“ izgledaju kao dimnjačari. Poboljšati saobraćaj do Slapova Krke , uskladiti zadržavanje brodova u Šibeniku s vremenom koje je turistima potrebno da automobilom posjete Slapove Krke", stoji u dokumentu koji je u ožujku 1936. godine izradilo Društvo za unaprijeđenje turizma u Šibeniku.
Usporedbe radi, navodimo djelić teksta iz jedne od posljednjih šibenskih turističkih strategije, one izrađene 2015. godine pod nazivom "Strategija razvoja inovativnog turizma grada Šibenika".
U njoj se kaže:
"Šibenik je grad koji pruža istinski doživljaj Jadrana na svoj jedinstven način. On spaja ljepotu prošlosti vidljivu kroj očuvanu jezgru starog grada, tvrđave, crkve i trgove, raznoliko prirodno okruženje, ugodu sadašnjeg trenutka i inspiraciju budućnosti kroz dizajn, film, muziku i festivale. Sve to zajedno interpretira u na inovativan način nudeći jedinstven turistički doživljaj turistima novog doba koji tragaju za autentičnim iskustvima. Polazeći od potrebe uvažavanja suvremenih kretanja na turističkom tržištu te kreiranja inovativne turističke ponude u Šibeniku, koja će biti u funkciji podizanja razine blagostanja lokalne zajednice kao i povećanja stupnja zadovoljstva gostiju, cilj je da se ovom studijom definira razvojna vizija Grada, prostorni koncept razvoja turizma, kao i da se utvrde marketinške smjernice za inovativne i tržištu zanimljive turističke proizvode, uspješnu komunikaciju s tržištem te uspješno pozicioniranje Šibenika na turističkom tržištu".
Koliko smo napredovali u idejama i provedbi? Obratite pozornost samo na ovu rečenicu iz 1936. o tomu da treba "poboljšati saobraćaj do Slapova Krke , uskladiti zadržavanje brodova u Šibeniku s vremenom koje je turistima potrebno da automobilom posjete Slapove Krke". Danas ne samo da to nismo napravili nego to nitko niti ne spominje.
