TOPLINSKI SPOMENAR / Zagrepčani piju 1 000 000 boca piva dnevno, Brođani peku ćevapčiće na haubama automobila, Presušila Sava od Siska nizvodno...

Prije nego što su meteorolozi uveli meteo alarme, a mediji patentirali plašenje čitatelja, gledatelja i slušatelja katastrofičnim pretjerivanjem, toplinski valovi i udari hladno su opisivane kao tropske vrućine, a o njima se izvještavalo s gotovo dječjim čuđenjem, a klimatske promjene nisu spominjane. Tako je 2000. godine vijest bila da je gotovo presušila rijeka Sava pa je obustavljena plovidba brodova od Siska do Slavonskog Broda. U nekim su gradovima pekli jaja na vrelom asfaltu i užarenim haubama automobila, a u Slavonskom Brodu su na haubi automobila uspjeli uredno ispeći svinjsku bržolu i ćevapčiće. U zračnoj luci Pleso izmjereno je rekordnih 43,8 stupnjeva no nije bilo zastoja u zračnom prometu jer je betonska pista odlično podnosila vrućinu. Karlovac je gorio na 42,4°. U Ogulinu je izmjereno 35° u hladu, a zbog naglog pada razine podzemnih voda presušili bunari u Slavoniji i Turpolju.
Tri godine kasnije, u Zagrebu su temperature bilo toliko visoke da su se u nekim dijelovima grada toliko rastegnuli tramvajski električni vodovi da je promet morao biti obustavljen, a na linijama koje su prometovale putnici u pregrijanim tramvajima padali u nesvijest. U cijeloj Hrvatskoj temperatura je bila iznad 40°. Tropske vrućine Hrvatska je trpjela i 1997. godine. Tada klima uređaji još nisu bili opća praksa pa su se mnogi, zbog opće redukcije pitke vode, hladili pivom. Zabilježeno je da su te godina za „pasjih vrućina” Zagrepčani trošili čak 1 000 000 boca piva dnevno.
Šibenik se tih godina ne spominje po nekim ekstremnim temperaturama. Uostalom on je svoj rekord 39,2° postavio tek 2015. godine