Šibenčani su plebiscitarno za poticanje razvoja znanosti u Šibeniku, ali vrlo slabo, gotovo nikako, ne poznaju svoje znanstvenike, a i nisu baš skloni dolasku znanstvenika iz drugih sredina, kako je pokazala anketa koju je proveo časopis Šibenik tim i objavio je u novom broju.
Velika većina njih je u odgovoru da nabroje barem tri šibenska znanstvenika navela Fausta Vrančića i na tome stala, a od živućih znanstvenika je njih manje od 20 posto znalo nabrojati po jednog. Najpoznatiji je dr.sc. Goran Mihelčić čije je ime spomenuli 17 posto ispitanika, ali su zato po nekoliko postotaka dobili su poznati šibenski liječnici, doktori znanosti, koji su odavno otišli iz Šibenika poput Stipe Batinice, Zorana Čale i Zvonimira Krajine.
Zanimljiv je i dogovor na pitanje treba li Šibenik „uvoziti“ znanstvenike, odnosno privlačiti znanstvenike iz drugih sredina jer je čak oko 40 posto ispitanika protiv toga što je još jedna dokaz zatvorenosti Šibenika prema onima koji nisu Šibenčani.
U Šibeniku danas živi i radi ili živi, a radi u susjednom Zadru ili Splitu više od 20 doktora znanosti no osim Gorana Mihelčića i Drage Marguša njih u anketi nitko nije spomenuo što znači da su u javnosti potpuno nevidljivi, djelom zbog toga što su takvi ljudi u pravilu samozatajni i bježe od medija, a dijelom i zbog toga što medije danas takve teme gotovo da i ne zanimaju. Najviše je doktora znanosti u prirodnim znanostima, a zanimljivo je da u šibenskoj gimnaziji Antuna Vrančića rade dvoje doktora znanosti – Milenko Milović i Nives Triva, a Ruža Sekso je na doktorskom studiju.
Inače, u anketi je čak 100 posto ispitanika odgovorilo da lokalna vlast mora poticati razvoj znanosti. Oko 40 posto ispitanika smatra da u Šibeniku već sada postoje uvjeti za bavljenje znanstvenim radom, 39 posto ih nije sigurno, a ipak samo 21 posto njih misli da takvi uvjeti ne postoje.
Više pročitajte u novom broju časopisa Šibenik tim koji je u prodaji.
