Šibenska komunalna galija Sveti Juraj sudjelovala je u jednoj od najkrvavijih i najznačajnija pomorskih bitaka u povijesti - u Lepantskoj bitki koja se odigrala 7. listopada. 1571. u vodama oko grada Lepanta u današnjem Korintskom zaljevu. Za sada nepoznate detalje o njoj, pa i gastronomske pikanterije, doznali su mnogobrojni Šibenčani koji su bili na predavanju dipl.ing Nikice Vučenovića „Šibenska komunalna galija „Sveti Juraj“ u Lepantskoj bitki 1571. godine" koje koja je održana sinoć u organizaciji Društva za očuvanje šibenske baštine Juraj Dalmatinac. To je društvo u protekle dvije godine organiziralo brojna predavanja o šibenskoj povijesti, a sinoćnje je bilo jedno od najposjećenijih.
Među ostalim, moglo se doznati da Lepantska bitka da nije bila običan sukob zaraćenih strana već svojevrsni sukob civilizacija i religija za prevlast na Sredozemnom moru između kršćanske Europe i turskih osvajača. Ta o je bio najveći sukob galija pokretanih veslima te vjerojatno najkrvavija pomorska bitka u povijesti s čak 28.000 poginulih na obje sukobljene strane. Za hrvatski narod i Šibenčane je posebna i po tome što nije zapamćena pomorska bitka u povijesti u kojoj je sudjelovalo više Hrvata.
No, izuzev neveselih činjenica o broju stradalih, mogli su se saznati i neki vedriji podaci, poput onoga što su jeli i pili veslači na tadašnjim venecijanskim galijama. Povijesna saznanja kažu kako su na jelovniku obavezno imali pancetu i vino, preciznije rečeno: dnevni menu je sadržavao 52 grama suhe svinjetine, 40 grama sira, 98 grama graha, 715 grama dvopeka, 2,5 litara vode i – oko 'po litre' (5,3 dl) crnoga vina. Za iznimno težak veslački posao dnevno su imali za unijeti u organizam točno 3915 kcal, otkrio je u svojemu zanimljivom predavanju dipl. ing. Nikica Vučenović.
Šibenčani su mogli doznati i kako u svojemu gradu imaju vrsnog poznavatelja povijesti, Nikicu Vučenovića, koji je inače diplomirani inženjer strojarstva i zaposlenik šibenske ispostave Hrvatskog registra brodova.
Vučenović je otkrio i kako je Lepantski sukob važan povijesni trenutak za ondašnje kršćansko stanovništvo, s obzirom kako se upravo tada među narodom otpočelo s praksom molitvene krunice, te se u spomen na taj dan, 7. listopada, posljednje 442 godine obilježava blagdan Gospe od Ružarija (Krunice).
