Gradovi, općine u Šibensko – kninskoj županiji i Županija kao jedinica lokalne samouprave imaju 118 projekata u različitoj fazi nastanka, od samo idejnih do već pripremljeni, za koje računaju dobiti novac iz europskih fondova i za njih bi se moglo izvući, prema procjeni, 200 000 milijuna eura. Dvadeset posto ih je potrpuno spremnih i na temelju njih bi se moglo dobitii oko 200 milijuna kuna, ali ništa od toga je hrvatska vlada nije stvorila uvjete koje je trebala!
To je pokazala analiza odgovora na upitnik koji je svim jedinicama lokalne samouprave u Županiji uputio Ured Ivane Maletić, zastupnice u Europskom parlamentu, a ona ih je danas predstavila na regionalnoj konferenciji "Izazovi korištenja EU fondova u Šibensko – kninskoj županiji" koja je održana u Vodicama.
U Županiji nedostaje kreativnih, inovativnih projekata
Zanimljivo je da se oko 80 posto tih projekata odnosi na komunalnu i društvenu infrastrukturu kao što je izgradnja dječjih vrtića, škola, vodovodne mreže i bolnice, a nema projekata koji se odnose na inovativni razvoj što, kazala je Maletić, nije dobro, jer oni donose razvoj i zapošljavanje. Razlog za to je stupanj razvijenosti Šibensko – kninske županije u kojoj očito i dalje nedostaje osnovna infrastruktura, ali to ne isključuje mogućnost predlaganja inovativnih projekata, nečega po čemu će gradovi, općine i Županija biti specifični.
Cilj Ureda Ivane Maletić, inače Šibenčanke je pomoći jedinicama lokalne samouprave i svima ostalim koji namjeravaju aplicirati na EU fondove da se za to što bolje pripreme te da se na razini Županije uspostavi suradnja koja će uroditi utvrđivanjem prioritetnih ciljevima na svim razinama u čemu će svi na jednak način sudjelovati i njihovim unošenjem u županijsku strategiju.
Porazan je odgovor jedinica lokalne samouprave o tomu koliko su aktivno sudjelovale u izradi postojeće županijske strategije. Tako je samo njih 18 posto odgovorilo da su bili aktivni suradnici, 45 posto smatra da je njihova uloga bila samo formalna, a ostali tvrde da ih nitko ništa nije pitao. To je demantirao Drago Matić, direktor Županijske razvojne agencije koji je kazao kako su župan, pročelnica Ureda za gospodarstvo Marlena Floigl i on osobno obišli sve općine i gradove i zatražili od njih da aktivno sudjeluju u izradi strategije.
Na vrlo konkretan i praktičan način Ivana Maletić objasnila je na današnjoj konferenciji kako se treba pripremiti za dobivanje novca iz Europskih fondova te značaj kohezijske politike kojom se utvrđuju prioritetni ciljevi u partnerskom odnosu općina i gradova te županija, a nakon toga onda na razini dviju utvrđenih statističkih regija – Kontinentalne i Jadranske. Upozorila je kako je važno da se ti prioriteti utvrde vertikalnom linijom te da ciljevi budu ostvarivi i u funkciji napretka neke sredine te da se novac traži za ono što je zaista potrebno i što će se se odraziti na napredak. Ako se revizijom utvrdi suprotno EU će tražiti povrat uloženog novca.
Vlada nije stvorila uvjete za povlačanje novca iz EU fondova
Kritizirala je sporost hrvatske vlade koja još nije napravila ništa što je bilo potrebno za povlačenje prvih 450 milijuna kuna, koliko Hrvatsku čeka. Istodobno smo EU iz proračuna ove godine uplatili 750 milijuna kuna.Vlada nije još raspisala niti jedan natječaj za projekte kojima bi se ta sredstva mogla povući. Nisu niti donijeli potreban Pravilnik koji je treba biti utvrđen najkasnije do travnja ove godine. Poznato je da od raspisivanja natječaja do dobivanja novca za projekte prođe najmanje godinu dana što znači da je pitanje hoćemo li ta sredstva iskoristiti i do kraja 2014. Isto tako nisu napravili ništa na edukaciji jedinica lokalne samouprave kako bi na pravi način pripremili projekte za koje mogu dobiti .taj novac. „Tu nisu bitne političke opcije već je u pitanju razvoj Hrvatske i izlazak iz krize. S jedne strane se kriza produbljava nema razvojnih projekata, a s druge strane ne uzimamo novac koji nas čeka i kojim bi mogli pokrenuti taj razvoj i smanjiti nezaposlenost“, zaključila je Ivana Maletić. Veliki problem za jedinice lokalne samouprave ali i poduzetnike koji paliciraju na natječaje je kako osigurati vlastita sredstva koja su uvjet. Hrvatskoj je Svjetska banka za tu namjenu osigurala 150 milijuna kuna, ali vlada ni to nije uspjela iskoristiti.
