Uputite se iz Doca eskalatorom prema tvrđavi sv. Mihovila gdje se potom ukrcate na žičaru koja će vas odvesti do Sv. Ivana gdje napravite đir kroz zeleni labirnit, a zatim svratiti na kavu u ostakljenom kafiću na tvrđavi Barone odakle se iznajmljenim biciklom vraćate u centar. Možda zvuči kao znanstvena fantastika, ali upravo tako trebao bi izgledati đir po Šibeniku u bliskoj budućnosti. Sve to samo je dio projekata koji proizlaze iz Upravnog odjela za gospodarstvo poduzetništvo i razvoj grada Šibenika kojeg čine: Matija Bumbak, pročelnik, Petar Mišura, Ivana Bujas Rupić, Krešimir Kovač, Miroslav Petrović i Ante Glavurtić. Po njihovim projektima Šibenik je postao prepoznatljiv u cijeloj Hrvatskoj, a oni su postali medijske zvijezde.
Originalno rješenje problema
Upravo originalnost česta je karakteristika koja se ističe kod tih projekata, no koliko je zapravo bitno da je projekt originalan ako je upitna njihova funkcionalnost? Matija Bumbak ističe kako su originalnost i inovativnost svakako poželjne karakteristike, ali ne i presudne. „Inovativni projekti bolje prolaze na natječajima, međutim nama je najprije bitno da se oni uklapaju u kontekst Šibenika tj. da su funkcionalni. Mi ne sjednemo za stol pa kažemo: 'Ajmo napraviti nešto što još nitko nije', već sjednemo za stol da bi rješavali određeni problem.“
Upravo jedan veliki šibenski problem, nedostatni javni prijevoz, trebao bi riješiti projekt Intermodal. „Jedan od ciljeva tog projekta je da šibenski otoci postanu gradski kvartovi. To ne možemo učiniti s plovilima koji trenutno voze za otoke, već su nužna suvremena i ekonomična plovila te učestalije brodske linije“, najavio je Bumbak. U sklopu Intermodala Šibenikom će se moći kretati i biciklima koje će biti moguće iznajmiti na nekoliko lokacija u gradu.
I dok vožnja brodovima i biciklima ne zvuči neuobičajeno, ideja da se Šibenikom krećete u žičari ili na eskalatoru izgleda futuristički. „Ideja eskalatora postoji još od gradonačelnika Arnautovića, a sada bi moglo biti pravo vrijeme da se i ona realizira. Žičara bi pak bi povezivala od tvrđavu sv. Mihovila i Šubićevac, sa stanicom na sv. Ivanu, a njome bi se mogli koristiti građani Šibenika i turisti. Sveukupna ideja je da se ljude nagna da manje koriste osobne automobile, a više javni prijevoz“, ističe Bumbak.
Ipak, inovativnost je pojam koji u Šibeniku često nailazi na otpor, pa su neki ljudi poprilično skeptični prema određenim projektima, pogotovo onima koji drastično mijenjaju grad ili njegove pojedine dijelove. „Spremni smo saslušati argumentirana mišljenja, ali ne prihvaćamo frazu 'ne sviđa mi se'“, kaže Bumbak.
EU projekti- šansa da ideje postanu stvarnost
I dok je Odjel za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj Grada Šibenika itekako prepoznao važnost Europske unije i njezinih projekata, građanima je cijela priča o EU projektima i njihovim mogućnostima s razlogom apstraktna. Upravo tom problemu planira se doskočiti sljedećim projektom financiranim iz EU fondova. „Na natječaj smo prijavili projekt 'EU direkt' koji je zamišljen kao EU info kutak koji će biti otvoren za sve koji žele iskoristi priliku koje pružaju EU fondovi. Iako svi stalno pričaj o edukaciji, shvatili smo da nije rješenje organizirati neki seminar ili radionicu u trajanju dva tjedna i očekivati da su ljudi na njemu sve naučili. Zato planiramo angažirati konzultante kojima će se poduzetnici moći direktno obratiti, a oni će im dalje pomoći u realizaciji ideja.
Ideje su ono čime sve počinje u Odjelu za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj Grada Šibenika. Ono čime se tim vodi tijekom njihove realizacije, ističe Bumbak, je isključivo dobrobit grada Šibenika. „Uopće nije bitno da li je i kako netko politički opredijeljen ako se vodimo tom idejom. Svi mi mogli bi raditi u privatnom sektoru za višu plaću, ali smo izabrali ostati tu i nastaviti što smo započeli. Situacija u Šibeniku je daleko od idealne, još je hrpa posla ispred nas. Naš tim je neki katalizator promjena međutim fali nam još puno kvalitetnih ljudi. Svi se trebaju uhvatiti posla, a ne samo pričati o problemima i čekati da ih netko riješi. Šibeniku treba još puno pametnih i sposobnih ljudi koji će sudjelovati u njegovoj transformaciji. Upravo u tom cilju krećemo s projektom Sveučilišta te kampusa na Palacinu i nastavkom projekta iNavis koji će nadam se iznjedriti još takvih ljudi. Za desetak godina Šibenik bi volio vidjeti kao grad u kojem će mladi ljudi moći ostati raditi ono što vole i žele.“
Matija Bumbak, kao i ostali članovi tima u Odjelu za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj jedni su od rijetkih koji to i ostvaraju. Njihov moto 'Živjeti u Šibeniku i raditi svjetske stvari' već je postao poznata krilatica, međutim svjesni su da to nije lako ostvarivo. „Svim mladim ljudima savjetovao bi da svakako odu vani ako imaju priliku, ali da se i vrate te kod kuće primjene svoje stečeno iskustvo. To bi bio neki idealan scenarij“, zaključuje Bumbak.
