Gradonačelnik Šibenika Željko Burić najavio je, u izjavi za HTV, da će potpora osnivanju sveučilišta u Šibeniku bito ono prvo i najvažnije što će zatražiti od predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović koja je na tri dana izmjestila svoj ured iz Zagreba u Šibenik. Poznato je da je osnivanje šibenskog sveučilišta gotovo pa mantra koju gradonačelnik Burić stalno spominje govoreći o ciljevima gradske vlasti koju vodi, ali je isto tako činjenica da se, barem što se tiče saznanja javnosti, posljednjih godinu dana na zna što se na tomu radi, a po nekim gradonačelnikovim izjavama šibensko sveučilište samo što nije ugledalo svjetlo dana.
Činjenica je i da je prvotni koncept sveučilišnih studija drastično promijenjen i da je stvoren neki za sada teško razumljiv mišung u kojem se miješaju dvije razine- sveučilišna i veleučilišna. za osnivanje sveučilišta potrebno je osigurati prostorne uvjete, profesorsku osnovu i barem tri neovisna studijska programa, a Šibenik je još daleko od tog cilja.
"Grad Šibenik, Sveučilište Zagreb i norveška vlada rade zajednički na jednom odličnom projektu koji će rezultirati otvaranje još dva sveučilišna studija u Šibeniku koji imaju vezu s akvakulturom i uzgojem hrane te ekologija, ali to neće biti klasični studij kakvi već postoje u Hrvatskoj već će to biti tehnološki, inženjerski studij koji će obrazovat će stručnjake za područja akvakulture i ekologije, ali stručnjake koji će biti sposobni iznalaziti tehnička i tehnološka rješenja za uzgoj zdrave hrane i za zaštitu okoliša i zelene industrije što je svakako budućnost. Oba će studija odmah biti međunarodna i na njima će biti nastava i na engleskom jeziku, a formirat će se u suradnji s Institutom Ruđer Bošković i istim takvim institutom i Trondheimu. Ti studiji će odmah biti oslonjeni na gospodarstvo i to je nova priča u Hrvatskoj, a u nastavi će biti puno više praktičnog rada“, kazao nam je prije točno godinu dana gradonačelnik Burić.
Zanimalo nas je što se od tada do danas napravilo za taj, kako on često, kaže sveti cilj gradske vlasti. No za dešifrirati odgovore koje smo na naš upit dobili iz Ureda gradonačelnika kako bi javnosti bili razumljivi trebalo bi završiti nekoliko sveučilišnih studija!
„Tijekom prošle godine s partnerima iz Norveške (Norwegian University of Science and Technology (NTNU) u Trondheimu, SINTEF, Blått Kompetansesenter AS (BKS), University of Frederikstad (UCF) i iz Hrvatske (Institut Ruđer Bošković, POU Algebra, i Veleučilište u Šibeniku) Grad Šibenik je prijavio projekt CRO - NO Marine Innovation Initiative, za koji je pripremljena puna projektna aplikacija, tehničke specifikacije, detaljni budžet, logička matrica. Podržalo ga je 14 privatnih kompanija iz Hrvatske i Norveške. Razvio se tako što su se organizirale projektne radionice u Norveškoj i Hrvatskoj s predstavnicima norveških i hrvatskih istraživačkih i obrazovnih ustanova, te privatnih kompanija. Na tim sastancima je sudjelovalo više od 30 institucija i tvrtki iz obje zemlje. Kao najperspektivnija područja suradnje radne skupine su definirale akvakulturu i kompozitnu tehnologiju u pomorskim industrijama što bi, da prevedemo ove birokratske pojmove, trebalo značiti da bi se upravo ta područja izučavala na novom sveučilišnom studiju u Šibeniku. Kroz projekt se planira graditi R&D mrjestilište, odnosno mrjestilište koje bi bilo u funkciji znanstvenih istraživanja i razvoja te Trening centar za kompozite odnosno spajanje različitih materijala radi dobivanja novog, drugačijeg materijala, s fizikalnim ili kemijskim svojstvima koja nadmašuju svojstva pojedinačnih dijelova. Uz infrastrukturu se također razvijaju cjeloviti programi obrazovanja kako bi ojačali ljudske kapacitete za pružanje podrške razvoju ovih industrija (obrazovanje odraslih, ljetne škole za norveške studente, razmjene profesora, razmjena studenata master degree-a i PhD razmjena)“, priopćeno nam je iz Ureda gradonačelnika.
U odgovoru o tomu kakav će biti novi sveučilišni studij i kada će biti konačno pokrenut stoji i da je organiziran boravak predstavnika hrvatskih tvrtki na sajmu u Trondheimu na kojem su predstavljene mogućnosti ulaganja u sektor morskih tehnologija na području Gradu Šibenika. Kroz projekt se organizirao i uzvratni posjet predstavnika šest norveških tvrtki u Šibeniku (listopad 2016.) , kojima su predstavljeni svi kapaciteti i mogućnosti naše regije vezane uz morske tehnologije.
Sastanci su rezultirali dogovorom i razvojem zajedničkih projekata koji će konkurirati na financiranje iz sredstava Europskog gospodarskog prostora i Kraljevine Norveške, a troškovi projekta su u potpunosti financirani sredstvima Europskog gospodarskog prostora i Kraljevine Norveške.
Budući da nam baš nije bilo previše jasno kakve veze ta suradnja konkretnih poduzeća ima s osnivanjem novog sveučilišnog studija tražili smo i pojašnjenje, ali odgovor koji je stigao nije puno pomogao u razumijevanju jednostavnog odgovora koji smo tražili o novim sveučilišnim studijima.
„Naznačena suradnja rezultirala je projektom koji je posredstvom Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije prijavljen na Norveški fond. Sredstvima Fonda izradio bi se nastavni program kao podloga za osnivanje studija baziranog na maritimnoj tehnologiji. Rezultati se očekuju. Također, partneri Sveučilišta u Zagrebu rade na prijedlogu nastavnog plana i programa drugog dislociranog preddiplomskog sveučilišnog studija u Šibeniku“, odgovorila nam je Mladena Jakelić, predstojnica Ureda gradonačelnika uz dodatak kako bi i gradska vlast željela da se taj postupak ubrza, ali da na to nema utjecaj. Inače, na tom se studiju radi već više od dvije godine!
Projekt osnivanja šibenskog sveučilišta pokrenuo je prije skoro osam godina prof. Zvonko Pešić uz potporu nekih sveučilišnih profesora iz Splita i zagreba te iz Instituta Ruđer Bošković. Tada je bilo zamišljeno da će se ono sastojati od Studija za energetiku te sveučilišnih studija za zaštitu okoliša u akvakulturu te osnivanje sveučilišnog kampusa na Palacinu. Sveučilišni studij za energetiku osnovan je, kao dislocirani studij zagrebačkog sveučilišta prije tri godine. Na kraju ove akademske godine izbacit će prve prvostupnike, a kako u međuvremenu nije osnovano sveučilište oni će školovanje morati nastaviti u Zagrebu.
Gradonačelnik Željko Burić je, kada je došao na vlast ,promijenio koncepciju budućeg šibenskog sveučilišta. Otkazao je suradnju nekim doktorima znanosti s Instituta Ruđer Bošković koji su već radili koncept ostala dva sveučilišna studija i u igru je uveo Norvežane, a projekt studentskog kampusa sveo je na projekt izgradnje običnog studentskog doma iako je nedavno najavio da je dobivanjem novca za izgradnju tog doma počeo odbrojavanje do osnivanja šibenskog sveučilišta.
