Irena Ateljević je znanstvenica koja trenutno radi na promjenama, ne samo na lokalnom već i globalnom nivou.
Ako upišete u Google ime Irena Ateljević, on će vas zatrpati s nizom i nizom informacija, kao i članaka o ovoj nagrađivanoj hrvatskoj znanstvenici. Mene je k Ireni odveo posjet Šibeniku prije koju godinu, a zbog njene ideje u kojoj je spojila restoran, zdravu i lokalnu prehranu, yogu te žensku energiju morala sam je upoznati. Danas Irena ima svoj vlastiti projekt, zemlju Terra Meera (terrameera.com) koja se nalazi u Bribiru, koja je u procesu regeneracije te vodi cijeli projekt koji možete podržati na stranici gogetfunding.com, a od globalne je važnosti. Irena je žena koja radi promjene, sada i ovdje, a meni je ovo bio možda i jedan od najizazovnijih razgovora do sada, prenosimo s portala No:on.
I: Sve više sam naginjala tome da krenem u svom smjeru, a paralelno nisam mogla prestati razmišljati i osvještavati važnost regeneracije i to kako kad osiromašujemo svoju zemlju, osiromašujemo sebe. Osiromašujemo svoj ljudski potencijal koji je zbog današnjeg načina života sveden na pasivno konzumiranje.
Prijateljica mi je javila kako je pronašla jedno napušteno selo u Bribiru, udaljeno od Skradina samo dvanaest kilometara, idealno smješteno između dvije snažne povijesne energetske točke – Bribirske Glavice i Mačkovog Kamena, kraj za kojeg neki arheolozi kažu da je spoj hrvatskog Machu Picchu, Troye i Acropolisa. U Bribiru ima svega sedamdesetak stanovnika, starijih ljudi, ali vrijednih poljoprivrednika. A mjesto se nalazi i uz prirodni izvor vode. Na mojoj zemlji koju sam kupila postoje i tri kamene kuće u jednu od kojih sam ja sada uselila i sada tamo živim. To se sve odvilo krajem prošle godine, a onda se u cijelu priču uključila i moja kćer Tina, koja trenutno radi u Berlinu.
.
N: Kako ste se spojili sa svjetskom organizacijom Gone West? (Gone West je svjetska tvrtka koje se bavi pošumljavanjem, a do sada su u svijetu posadili preko četiri milijuna drveća te ih sade i dalje).
I: Kreativni par koji je snimio promotivni video za Terra Meeru zaposlen je u tvrtki Gone West, a ideja za Terra Meera zemlju oduvijek je bila da ona bude regenerativni centar koji revitalizira zemlju i zajednicu u kojoj se nalazi. A taj par su dobri prijatelji moje kćeri i oni su svi zajedno došli iz Berlina da bi proveli proljetni lock down na Terra Meera i tako smo onda tu pokrenuli našu suradnju.
Rezultat toga je taj predivni video i crowdfunding kampanja na stranici Go Get Funding jer prvo moramo kompletno promijeniti zemlju kako bi ona prvo bila zdrava i samoodrživa, a onda ćemo posaditi i voćnjak koji će biti primjer agrobiološke raznolikosti. U tome surađuje s Romanom Ozimecom, jednim od najpoznatijih agronoma i biologa za autentične vrste u Dalmaciji, kao i s drugim biolozima koji mi pomažu razvijati projekt.
Posadit ćemo oko dvije stotine stabala koji će postati baza svega, nakon čega planiramo napraviti i edukaciju o ovakvoj vrsti poljoprivrede, kako za ljude koji se bave poljoprivredom, ali sve one kojih zanima regenerativna poljoprivreda i samoodrživost. Tu bih također istakla još jednu suradnicu koja stoji iza našeg vizuelnog identita još od početka SHE – Tais Bean. Ona nam je dizajnirala web stranicu, logo, social media kampanju i već provela neko vrijeme na zemlji gdje također planira kreirati i art rezidencije.
N: Možemo malo bolje pojasniti o čemu se tu točno radi kada pričamo o zdravoj zemlju i koji je uopće proces regeneracije te zašto nam je on bitan?
I: Za početak je bitno objasniti da je regenerativna agrikultura drugačija od organske argikulture. Organska recimo ne koristi pesticide, ali se u njoj mogu koristiti bio pesticidi. Kada pričamo o regenerativnoj poljoprivredi, sama zemlja je u prvom planu, ona se obnavlja i zemlji se udiše novi život. Ne samo da je se ne uništava ili ne oštećuje, već ju se obnavlja, agroraznoliko, biodinamično, permakulturno. Nije samo da je štedimo već kombiniramo tradicionalno znanje s novom tehnologijom i novom znanosti u neku, kako je ja volim zvati, transmodernu budućnost.
Sam proces regeneracije se odvija tako što uz pomoć novih znanstvenih spoznaja i tehnika (‘soil science’) udiše novi život u kvalitetu zemlje i obogaćuje njena humusna kvaliteta u kojoj treba bujati cijeli ekosistem mikroba, minerala, nutricijenata, biomase organskog materijala i vrlo bitno – agrobiloške raznolikosti onog što sadimo. Problematika industrijske i organske monokulture je što ona osiromašuje humus u kojem se onda lakše pojavljuju bolesti i pesticidi.
Jer ako nastavimo s praksom industrijske proizvodnje, postoje znanstveni dokazi da ćemo globalno ostati bez zdrave zemlje kroz sljedećih pedeset godina. Možda se čini da Hrvatska nije u centru tog globalnog problema, ali dio je svijeta i aktivni sudionik u tome kako će izgledati naša budućnost
N: Zašto nam je to toliko važno?
I: Zato što inače dugoročno ubijamo kvalitetu zemlje koja ne samo što više neće biti u stanju davati zdrave proizvode nego i proizvoditi velike globalne posljedice kao što su npr. velike suše, klimatske promjene sezona, itd. U ovom slučaju rezultati se možda ne vide iste sekunde, no s vremenom ćete sa sigurnošću vidjeti više. Prema tome kreću naginjati i novi tržišni trendovi, novi turizam, ekološko tržište je najbrže rastuće tržište u Europi.
Vrijeme je da shvatimo da novac nije najveća vrijednost i to se polako počinje potvrđivati, što možemo vidjeti i s ovom pandemijom. Koliko god da i dalje ima otpora na tu tezu, postoji jako puno znanstvene evidencije da ljudi počinju stavljati druge vrijednosti ispred novčane i da žive bolje. Takav novi poredak uopće ne znači da netko živi lošiji lifestyle, baš suprotno. Moja ideja i za Terra Meera zemlju nije da ona bude zasebna, kroz nju se može utjecati i na okolinu i uključiti i ostale poljoprivrednike koji uzgajaju svoje voće i povrće, pomoći im u tome da im plodovi ne propadaju tako da im se omogući jednostavniji dolazak do kupaca. U Hrvatskoj ima još jako puno poljoprivrednika koji su negdje zanemareni i treba im pomoć oko distribucije i promocije, kao primjerice u ovom selu u Bribiru.
: Rekli ste mi kako je jedna od vaših najvećih želja ta i da Terra Meera postane mjesto za žene, mjesto na kojem će se žene moći ponovno povezati s prirodom i svojom energijom…
I: Da, to je istina. Želim žene ponovno spojiti s njihovom prirodom koja nam toliko treba, treba nam da se ponovno povežemo sa samima sobom. Antropološki su sve kulture imale svoje rituale, rituale za prvi brak, pa dijete, rituale za menstruaciju ili ulazak u menopauzu. Rituali su psihološki mehanizmi koji nam daju moć da se povežemo s mistikom života, da shvatimo što se događa s našim tijelom. Danas moramo početi više razmišljati o energetskim principima koji su i u ženama i muškarcima, a odnose se na to kako se odnosimo prema samima sebi.
Kao žene mi smo više intuitivno povezane s njima, pa nam je to malo jednostavnije, ali i dalje ih moramo znati prepoznati i njegovati. Jer od kakofonije koja se događa oko svih nas, lako se izgubiti, a sve se oko nas, kako bih rekla, previše intelektualiziralo. Treba nam nešto više mudrosti u svemu tome jer mudrost je ta koja kombinira intuiciju, iskustvo, znanje i introspekciju. Zato zamišljam i željela bih jednog dana u sklopu Terra Meera osnovati i žensku zajednicu, jogini treninge, programe koji bi educirali i o ženskom vodstvu, stvoriti jedno pravo žensko utočište.
N: Koliko žene imaju ulogu u to bolje sutra kojem se svi nadamo?
I: Sve što sam radila paralelno sam povezivala sa ženama, puno puta sam rekla kako ćemo mi žene spasiti svijet jer vjerujem u žensku mudrost. No, onda sam shvatila što govorim i da ženama još na sve sa čime se nose verbalno ili moralno dodajem i ulogu da budu spasiteljice svijeta. Shvatila sam i okrenula poimanje na način da bi žene uopće nešto mogle postići, kao prvo trebamo biti samoodržive sa samima sobom. Ukoliko sebe prvo ne dovedemo u ravnotežu, ne možemo biti inspiracija ni pokretači drugima. Od onog trenutka kada u sebi uskladimo zdrav ženski i muški princip koje trebamo poticati i njegovati i kod muškaraca, tek tada možemo zajednički mijenjati i svijet na bolje. To su onda odnosi koji poštuju naše mentalno, emocionalno i fizičko zdravlje koje će se tada odraziti i na zdravlje naše planete.
Više pročitajte na Noon
