Veliki je rast broja oboljelih od COVID-a 19 od sredine ožujka u Šibensko-kninskoj županiji što neminovno dovodi i do povećavanja broja hospitaliziranih osoba, koje bolest ne mogu preboljeti bez medicinske pomoći. U srijedu su bile 93 novooboljele osobe, a 487 je aktivnih slučajeva. O pritisku na šibensku bolonicu piše Šibenski.hr.
Pod mjerama zdravstvenog nadzora i samoizolacije trenutno je 1718 osoba. U županijskoj Općoj bolnici Šibenik u srijedu je bilo 75 hospitaliziranih COVID bolesnika, od kojih je 10 na respiratoru, dok je u kninskoj Općoj i veteranskoj bolnici "Hrvatski ponos" hospitalizirano 17 osoba s lakšom kliničkom slikom.
– Nažalost, u posljednjih nekoliko tjedana imamo oko 70 hospitaliziranih COVID bolesnika, a u jednom trenutku imali smo ih čak 79. Budući da naša bolnica ima 250 kreveta, jednostavno je izračunati da je to trećina bolničkih kapaciteta. S obzirom na to da su COVID pacijenti izuzetno zahtjevni bolesnici, kojima je nužna intenzivna ili poluintenzivna skrb, s njima radi puno veći broj djelatnika nego na drugim odjelima. Dakle, to je jedno izvanredno stanje koje nije uobičajeno u bolničkoj praksi, čime bolnica zapravo postaje zaokupljena isključivo COVID-om. Zbog toga smo, nažalost, morali znatno smanjiti kapacitete i ljudske resurse u ostalim djelatnostima – kaže ravnateljica šibenske Opće bolnice dr. Sanja Jakelić.
DOBNA STRUKTURA I KLINIČKA SLIKA
Što se tiče strukture COVID bolesnika koji su liječeni ili se liječe u šibenskoj bolnici, prosječna je dob niža u odnosu na dva prethodna vala, kad je prosjek bio 68 godina, a sada je 64 godine i niže.
– Raspon dobi bolesnika značajno je širi i u ovom valu imamo znatno više hospitaliziranih mladih ljudi, čak završavaju i na intenzivnoj skrbi, što prošle godine nismo zabilježili. Prije petnaestak dana imali smo bolesnike u dobi od 33 godine, što lani nismo imali. S druge strane, znatno je manji udio najstarijih dobnih skupina zahvaljujući tome što je većina njih cijepljena – govori dr. Jakelić.
Kad se radi o kliničkoj slici oboljelih od COVID-a 19, one su – kako je rekla ravnateljica – "zaista intenzivne".
– Oboljeli od COVID-a obično budu na kućnom liječenju i onda im se nakon tjedan, pa čak i deset dana, naglo uruši opće zdravstveno stanje i zaista s teškim bolničkim slikama završavaju na bolničkom liječenju. Nadalje, u odnosu na prva dva vala puno više oboljelih završava u intenzivnoj jedinici. Zadnjih dana u intenzivnoj kontinuirano bilježimo 14 do 15 ljudi, a među njima raste i broj onih koji završavaju na respiratoru, što je vrlo zahtjevno za liječenje i njegu bolesnika. Važno je reći da ti bolesnici imaju i takozvane post-COVID komplikacije. Budu izliječeni od COVID-a i otpušteni iz bolnice, ali nakon nekog vremena vrate se sa sasvim drugim tegobama – kardijalnim, pulmološkim ili neurološkim. Kad sve sagledamo, praktički je cijeli bolnički sustav obuzet COVID-om – kaže Jakelić.
PET COVID JEDINICA
Naglašava da je u takvim okolnostima vrlo teško i kompleksno organizirati rad u bolnici na način da sve službe koliko-toliko ostanu dostupne ostalim bolesnicima.
– Nažalost, gotovo sve kirurške grane svedene su na minimum i isključivo rade za hitne i onkološke bolesnike, jer preokupiranost naših anesteziologa koji rade u COVID intenzivnim jedinicama sprječava njihov angažman u redovnoj djelatnosti. Jednostavno, nemamo ih dovoljno da bi mogli sudjelovati u operacijskim programima. S druge strane, za rad na COVID odjelima potreban je velik broj medicinskih sestara i tehničara i primorani smo reducirati ih na ostalim odjelima. Što se tiče Poliklinike, ona radi u jednom dijelu, no morali smo smanjiti opseg dijagnostičkih pretraga u radiologiji i internoj medicini kako bi ostale grane mogle funkcionirati. U punom opsegu rade Pedijatrija te Onkološko-hematološka dnevna bolnica – rekla je dr. Jakelić
Zbog povećanja broja hospitalizacija osoba oboljelih od COVID-a, morali su provesti reorganizaciju i povećati kapacitete za rad COVID odjela, što je rezultiralo smanjenjem kapaciteta ostalih odjela. Trenutno je pet lokacija u bolnici, koja je paviljonskog tipa, u kojima se liječe COVID pacijenti.
– To su zgrada bivšeg Odjela ORL, zgrada Odjela infektologije, zatim tzv. zgrada "male kuće" te prizemlje zgrade Interne medicine. U njoj je s lijeve strane COVID intenzivna, dok je odjel Interna A, uvjetno rečeno, podijeljen u dva dijela. Dio je COVID odjel, a dio COVID intenzivna. Praktički, mi sada imamo pet jedinica bolničkog sustava koje su u funkciji liječenja COVID bolesnika i kojima se bavi veliki broj naših liječnika i medicinskih sestara – govori dr. Sanja Jakelić.
Što se tiče zaštitne opreme i uređaja (imaju 25 respiratora), bolnica ima dovoljno lijekova i svega ostalog što je nužno za bolničko liječenje COVID pacijenata. Ako se situacija sa širenjem zaraze uskoro ne smiri, najveći problem u šibenskoj bolnici, kao i u ostalim bolnicama u zemlji, mogao bi biti nedostatak medicinskog osoblja, kojega ionako nema dovoljno.
– Ljudski resursi u ovakvoj su situaciji zaista prenapregnuti. Zahvalna sam našim medicinskim sestrama i svim liječnicima, a posebno šefovima odjela, koji imaju razumijevanja i nitko ne ignorira ozbiljnost situacije. Jako su odgovorni, surađuju, savjesni su i tolerantni – kazala je Jakelić.
