Grad Šibenik ostvario je uvjerljivo najbolji ukupni rezultat među 20 hrvatskih gradova pokazavši visoku spremnosti na zelenu (energetsku) tranziciju rad Šibenik. Pojedinačno, Šibenik je ostvario i najbolje rezultate u kategoriji malih gradova prema indeksima proizvodnje energije iz obnovljivih izvora te potrošnje energije u sektoru prometa, u kojem se analizirala potrošnja energije, emisije CO2, broj linija javnog gradskog prijevoza te broj punionica za alternativna goriva na području grada.
Analizu je provela vodeća hrvatska konzultantska kuća Apsolon . Glavni ciljevi studije bili su istražiti spremnost 20 najvećih hrvatskih gradova na zelenu tranziciju te dati uvid u aktualno stanje na području energetike.
Od dalmatinskih gradova u studiju su bili uključeni Split u kategoriji velikih gradova (≥ 100.000 stanovnika), Zadar u kategoriji srednjih gradova (50.000 – 100.000 stanovnika) te Šibenik i Dubrovnik u kategoriji malih gradova (35.000 – 50.000 stanovnika) i Kaštela u posebnoj kategoriji (<35.000 stanovnika).
Istraživanje se temeljilo na analizi pet različitih indeksa – strateško energetsko planiranje, proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, potrošnja energije u sektoru zgradarstva, potrošnja energije u sektoru prometa i potrošnja energije u sektoru javne rasvjete, a zaključno je napravljen Kompozitni indeks kojim su definirani i gradovi prvaci prema ukupnoj spremnosti na zelenu (energetsku) tranziciju.
Grad Split ostvario je ukupno najlošiji rezultat prema Kompozitnom indeksu među velikim gradovima, ali i kada se gledaju svi dalmatinski gradovi, međutim pojedinačno je najbolji u kategoriji potrošnje energije u sektoru zgradarstva. Po istom kriteriju u kategoriji srednjih gradova najboljim se pokazao Grad Zadar.
Gradovi Dubrovnik i Kaštela najbolji su rezultat postigli u kategoriji potrošnje energije u sektoru prometa, čime su zauzeli drugo mjesto među malim gradovima, odmah iza Šibenika, a bolji od njih na nacionalnoj razini još su i Rijeka, Velika Gorica, Karlovac i Đakovo, priopćili su iz Apsona.
