Sadra u lijepoj šibenskoj fontani koja je postala prvorazredna turistička atrakcija toliko je narasla da se počela urušavati pod vlastitom težinom i prijeti joj potpuni kolaps. Neophodna je žurna sanacija sedrene nakupine kako bi se izbjegla katastrofa i spasio taj ne više samo gradski ukras nego i rijedak primjer prirodne baštine u urbanom tkivu grada.
Na sedrenoj tvorbi u fontani ispred crkve Gospe van grada vidljive su duboke pukotine, a uočljiva je i mrtvu sedru te nema nikakvih dvojbi da je potrebna žurna, neodložna intervencija. Sedrene barijere koje nastaju na tokovima kraških rijeka imaju svoj život te se kada narastu previše same urušavaju. To je prirodni proces na koji se ne može utjecati. No u šibenskom đardinu mora se intervenirati jer je riječ o gradskom komunalnom objektu i hortikulturnom uresu grada. Sedrena tvorba ispred crkve Gospe van grada nije međutim samo ukras Šibenika, ona je živi dok zdravlja Šibenika, grada čiste vode, nezagađenog zraka i očuvanog okoliša.
-"Zeleni grad Šibenik" već je prošle godine, uočavajući problem sedrene tvorbe u fontani pred crkvom Gospe van grada koja je toliko narasla da polako kolabrira pod vlastitom težinom, počeo pripremati njenu sanaciju. - kaže Novica Ljubičić, direktor šibenskog komunalnog poduzeća "Zeleni grad Šibenik". - U suradnji sa javnom ustanovom "Nacionalni park Krka" i njenim stručnjacima, prije svega biolozima, priprema se kompleksan zahvat na sedrenoj tvorbi. Planira se njeno mehaničko smanjivanje, ali tako da je se ne ugrozi, da ne dođe do njenog uništavanja i estetske devastacije. Poduzet ćemo obzirnu intervenciju koja će sačuvati ljepotu fontane, a tom složenom organizmu koji u njoj obitava, osigura daljnji život.
Sedra u fontani pred crkvom Gospe van grada raste već 90 godina. Donijeta je sa Skradinskog buka i u fontanu je postavljena 1931. godine. Sedra nije izabrana slučajno nego upravo zato da bude ono što u naravi jest - živi organizam koji će rasti i razvijati se. Osmišljena 1930. godine, a izgrađena je 1931. godine i već se tada znalo da će biti ne samo ukras središta Šibenika nego i turistička atrakcija. Tada je vijest da će biti uređen i oplemenjen sramotno zapušteni prostor ispred crkve Gospe van grada koji je ostao devastiran i neuređen nakon preseljenja varoškog groblja koje se tu nalazilo, Šibenčani su 1930. godine s oduševljenjem pozdravili. Jednodušna je bila ocjena da je šibensko općinsko vijeće donijelo hvale vrijednu odluku. Odmah po donošenju odluke Tehnički odjel Općine Šibenik izradio je projekt uređenja prostora pred crkvom. Bilo je predviđeno ograđivanje cijelog prostora bijelim kamenim zidom, identičnim zidu kojim je ograđen gradski perivoj. Projektanti su predvidjeli podjelu prostora ispred crkve na dva dijela i dvije razine s tim da dio prema Poljani zauzima dvije trećine prostora. Bila je planirana gradnju dvije fontane iste veličine i oblika na gornjem i donjem dijelu perivoja ispred crkve Gospe van grada. Radovi su započeti i okončani 1931. godine no nisu izvedeni prema projektu. Umjesto dvije fontane izgrađena je jedna, a prema planu su uređene hortikulturne površine i zasađena stabla.
Sedra je stijena koja nastaje taloženjem u vodi otopljenog kalcijevog karbonata u čemu ključnu ulogu imaju modrozelene alge (Cyanobacteria), alge kremenjašice (Diatomeae) te bakterije i višestanični organizmi mikroskopske veličine. Sve to predstavlja životnu zajednicu koja na rijekama gradi sedrene barijere, a u šibenskom đardinu "zida" svoj dom u fontani.
