Šibenik bi treba biti prvi grad u Hrvatskoj koji razvija regenerativni turizam koji je suprotnost masovnom turizmu jer umjesto da se destinacija oblikuje oko turističke ponude u ovom slučaju se turistička ponuda mora uklopiti u sliku lokalne i postojeće ponude, dodatno ju oplemenjujući i podupirući. To je predviđenom Strategijom koju za Turističku zajednicu Grada Šibenika izrađuje dr.sc Irena Ateljević. Ona je danas u Šibeniku zainteresiranoj javnosti, ljudima uz pomoć kojih je kreirala tu strategiju predstavila njezine osnovne značajke.
Osnovna poruka je da je turizam danas lokalizam i od toga je krenula u izradi Strategije koja se odnosi na razdoblje do 2030. godine. Kreirala ju je na temelju povratnih informacija koje je dobila od različitih dionika u Šibeniku, ali i od turista. Započela je od pitanja Šibenčanima o tome kako bi opisali Šibenik da ga zamisle kao osobu, koje bi je osobine krasile na što je dobila vrlo maštovite odgovore. Svode se na to da Šibenčani žele lijepo živjeti u svom gradu i da turisti dolaze da uživaju u tome zajedno s njima, a cilj je da se građani identificiraju sa svojim gradom i sa Strategijom koja će biti „živi organizam” koji će se nositi sa sobom, a ne neki hladni dokument koji će ostati u nečijoj ladici, kako je istaknula.
„Šibenčani, prema odgovorima koje sam dobila doživljavaju svoj grad kao krutu stijenu koju tek treba oblikovati. Šibenik ima sreću što je jedini grad koji nije komercijaliziran u turističkom smislu, koji je ostao neiskvaren i to treba sada iskoristiti”, kazala je Irena Ateljević. Strategija je naslonjena na tri stupa i to kulturu i umjetnost, priroda i inovacije, ali ne samo i tehnološkom smislu.