Datum objave: 28. Travanj 2022

STRATEGIJA / Šibenik bi mogao biti prvi grad u Hrvatskoj koji razvija regenerativni turizam, a simbolizirat će ga svjetionik

Stanko Ferić
Stanko Ferić

Šibenik bi treba biti prvi grad u Hrvatskoj koji razvija regenerativni turizam koji je suprotnost masovnom turizmu  jer umjesto da se destinacija oblikuje oko turističke ponude u ovom slučaju se turistička ponuda mora uklopiti u sliku lokalne i postojeće ponude, dodatno ju oplemenjujući i podupirući. To je predviđenom Strategijom koju za Turističku zajednicu Grada Šibenika izrađuje dr.sc Irena Ateljević. Ona je danas u Šibeniku zainteresiranoj javnosti, ljudima uz pomoć kojih je kreirala tu strategiju predstavila njezine osnovne značajke.

Osnovna poruka je da je turizam danas lokalizam i od toga je krenula u izradi Strategije koja se odnosi na razdoblje do 2030. godine. Kreirala ju je na temelju povratnih informacija koje je dobila od različitih dionika u Šibeniku, ali i od turista. Započela je od pitanja Šibenčanima o tome kako bi opisali Šibenik da ga zamisle kao osobu, koje bi je osobine krasile na što je dobila vrlo maštovite odgovore. Svode se na to da Šibenčani žele lijepo živjeti u svom gradu i da turisti dolaze da uživaju u tome zajedno s njima, a  cilj je da se građani identificiraju sa svojim gradom i sa Strategijom koja će biti „živi organizam” koji će se nositi sa sobom, a ne neki hladni dokument koji će ostati u nečijoj ladici, kako je istaknula.

„Šibenčani, prema odgovorima koje sam dobila doživljavaju svoj grad kao krutu stijenu koju tek treba oblikovati. Šibenik ima sreću što je jedini grad koji nije komercijaliziran u turističkom smislu, koji je ostao neiskvaren i to treba sada iskoristiti”, kazala je Irena Ateljević. Strategija je naslonjena na tri stupa i to kulturu i umjetnost,  priroda  i inovacije, ali ne samo i tehnološkom smislu. 

 
„ Šibenik je postao prepoznatljiv po svojim tvrđavama koje su i pozornice. Sada trebamo  prenijeti život s tvrđava na ulice. Jedna od zamisli je da Šibenik funkcionira kao galerija na otvorenom i da u svojim prostorima ugošćuje umjetnike lokalne i iz cijelog svijeta. To treba biti javni projekt”, istaknula je Irena Ateljević navodeći primjer grada Margatea koji je bio mrtav grad,a sada ga godišnje posjeti 3,5 milijuna turista.
 
Kada je riječ o stupu koji je nazvala „voda i zemlja” to podrazumijeva da uređenje javnih česma u Šibeniku i prodaju boca od recikliranog materijala s porukama iz Strategije koje bi turistima bile prijemčive, a to bi mogao biti i poduzetnički pothvat. Šibenik  bio promoviran i kao plastic free grad te kao grad čiji restorani nude jela s isključivo domaćim namirnicama što turisti dana traže. Sve je više turista koji žele posjetiti isključivo one destinacije koje rade na održivom razvoju. 
 
Simbol šibenskog regenerativnom turizma bit će svjetionik - visoki, uspravni  strogi „toranj”koji je istodobno i ograđeno utočište. On je i simbol svjetla pa i to ima veze sa Šibenikom koji je prvi grad koji je imao javnu rasvjetu na izmjeničnu struju. 
 
Svi koji su sudjelovali na današnjem skupu su podržali takvu viziju razvoja turizma u Šibeniku uz napomenu kako bi odmah trebalo izraditi i akcijski plan koji će kazati kako tu viziju iznesenu u Strategiji provesti.
Strategija će biti predstavljena za mjesec dana. 
Iz kategorije: Vijesti