Hrvatska pošta je, uz odobrenje Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM), u listopadu podignula cijene slanja pisama, čestitki i razglednica za 25 lipa opravdavajući se poskupljenjem goriva. Kako su tada istaknuli, navedene stavke im spadaju pod znatan trošak obavljanja osnovne djelatnosti, a kako bi osigurali “postojeću visoku kvalitetu usluge”, bili su prisiljeni korigirati cijene prema gore.
Svega nekoliko dana prije početka poskupljenja, HAKOM je objavio rezultate inspekcije provedene u dva poštanska ureda na moru, gdje su zatekli stotine nedostavljenih pisama. Pošta je, zaključuje inspekcija, postupala suprotno zakonu jer su neka pisma skupljala prašinu u ladicama i do tri tjedna, a trebala su biti dostavljena u roku pet, odnosno sedam dana. Hrvatska pošta za Telegram tvrdi kako je bilo riječ o manjem poremećaju i da inače “premašuju propisanu kvalitetu dostave”.
Hrvatska pošta, kao davatelj poštanskih usluga, dužna je poštivati Zakon o poštanskim uslugama i pripadajuće pravilnike. Jedna od osnovnih funkcija im je da ubace pisma u sandučiće u propisanom roku. HAKOM je ove godine pokrenuo inspekcijski nadzor zbog, kako navode, “značajnog broja podnesaka”. Laički rečeno - žalbi zbog nepoštivanja roka dostave, prenosi Šibenki.hr.
Inspektori su stoga krajem svibnja i početkom lipnja posjetili dva, očito sporna, poštanska ureda u Dalmaciji i u njima zatekli više od pet stotina nedostavljenih pisama. Tako je u Biogradu na Moru 18. svibnja zatečeno više od 300 poštanskih pošiljaka zaprimljenih prije više od 11 dana, dok je u Solinu 2. lipnja evidentirano više od 200 pisama, koja također nisu uručena primateljima, niti je to pokušano. Dio pisama stajao je u uredima i do tri tjedna.
U inspekcijskom nadzoru, Hrvatska pošta nije sporila da su stotine pošiljki ostale neisporučene, ali su se pokušali opravdati bolovanjima, neiskusnim poštarima i promjenama naziva ulica. U Biogradu na Moru, ustvrdili su, došlo je do promjena naziva ulica i kućnih brojeva, pa je 30-40 posto adresa bilo netočno. K tome je i znatan broj poštara krajem travnja i tijekom svibnja, kažu, bio na bolovanju.
Slično je, tvrde, bilo i u solinskom poštanskom uredu, gdje je polovina poštara bila na bolovanju, a jedina četiri koja nisu, bili su novi poštari “bez iskustva i poznavanja terena”, pa je to “utjecalo na dinamiku uručenja” pisama, kojih je ionako bilo više zbog dostave poreznih rješenja u tom razdoblju. Poštanski inspektorMarjan Krunić zaključio je kako to samo govori da “HP nije poduzeo potrebne organizacijske i tehničko-tehnološke mjere” da uslugu obave u skladu sa zakonom.
