Prva konferencija na Jadranu o Novom europskom Bauhausu, ekološkom, gospodarskom i kulturnom projekt usmjerenom na objedinjavanje komponenti dizajna, održivosti, dostupnosti odnosno uključivosti počela je danas u Šibeniku zahvaljujući Javnoj ustanovi Razvojna agencija Šibensko – kninske županije odnosno Europe Direct Centru. Već prvog dana postigli su glavni cilj, a to je demistifikacija tog projekta koji se provodi u Hrvatskoj već godinu i pol dana, približavanje mogućnosti koje on pruža zainteresiranoj javnosti i prezenatcijom slučajeva dobre prakse koji svjedoče da nije riječ o utopiji.
Pojam Bauhaus potjeće oz 20 stoljeća kao pokušaji ostvarenja sinteze autonomne umjetnosti i oblikovanja upotrebnih predmeta odnosno kako pomoću umjetnosti pružiti podršku društvu. Novi europski Bauhaus inicirala je Ursula von der Leyen. Njegove temeljne vrijednosti su održivost, estetika i uključivanje. On podrazumijeva ulaganja zajedničkih napora u postizanju vizije i ciljeva Europskog zelenog plana, kako bi Europska unija bila moderno društvo, resursno učinkovito i konkurentno gospodarstvo.
Riječ je o inicijativi cilj koje je obnova i planska gradnja te stvaranje ugodnih, održivih i energetski učinkovitih prostora kroz spajanje kulture i umjetnosti sa znanošću i tehnologijom.
“Želja nam je uključiti sve relevantne dionike u jedno promišljanje o tim održivim, uključivim i lijepim projektima u budućnosti. Novi Europski Bauhaus se odnosi na cijeli proces, od prostornog planiranja do implementacije projekata na terenu. Treba uključiti što veći broj dionika te ih pridobiti da zajednički osmišljavamo našu budućnost i životni prostor”, kazala je u uvodu Konferencije ravnateljica Razvojne agencije ŠKŽ Mira Lepur. Projekt Novi europski Bauhaus predstavio je i Ognian Zlatev, voditelj Predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj.
“Važno nam je imati partnere na lokalnoj razini. Dragocijena nam je pomoć Europe direkt centra Županijske razvojne agencije, kao i ostalih takvih centara u Hrvatskoj. Ideja Bauhausa u cilju širenju ekoloških, gospodarskih i kulturnih projekata. Nudi djelovanje različitih struka od inženjera do umjetnika. Poziva nas da zajedno osmislimo održivu budućnost. Cilj je stvoriti projekte koje će biti nadahnuti umjetnošću i u skladu s prirodom”, dodao je.
Na Konferenciju su se preko video veze uključili u Aida Liha Matejicek, voditeljica Odjela za kohezijsku politiku Hrvatske I Rumunjske te Khalid Heorun, asistent za regionalnu i urbanu politiku Opće uprave za regionalnu politiku i urbani razvoj Europske komisije koji je u detalje objasnio Europski zeleni plan, načela NEB -a postupak kako aplicirati za predviđena sredstva iz više fondova.
“Instrument koji imamo raspolaže s 450 milijuna eura. Raspisan je poziv gradovima vrijedan 50 milijuna eura. Važan je razvoj ruralnog područja u kojem živi 30 posto stanovništva Europske unije. Trebamo ih stvoriti kao atraktivna i dinamična mjesta. To je prilika za Hrvatsku. Ako nemaju kapacitete za izradu i provedbu projekata dobit će tehničku i stručnu pomoć. Moramo zajedno raditi na europskoj, nacionalnoj, lokalnoj i osobnoj razini kako bismo ostvarili ciljeve Zelenog plana”, poručila je.
Ana Jelavić iz Ministarstva kulture i medija je govorila o projektima koje podržava to ministarstvo, a mogu s epovezati s NEB -om. Iz Bruxellesa javio se doc. dr.sc. Tomislav Sokol zastupnik u EU parlamentu koji radi na projektu “Pametna sela”. “Ruralna područja su najugroženija zbog nedostatne infrastrukture, nedostatka obrazovanih ljudi i javnih usluga. Selo može preživjeti bez grada, ali grad ne može bez sela. Ovaj projekt pruža sveobuhvatni pristup razvoju sela kroz poljoprivredu koja mora biti konkurentna, uvođenje novih tehnologija širokopojasnog interneta, ali dostupnim zdravstveni i drugim javnim ustanovama”, objasnio je.
Organiziran je i panel o tomu kako koncept Novog Europskog Bauhausa realizirati u manjim gradovima i sredinama. Na njemu su sudjelovali Luka Krstulović, urbanist Ingrid Gojević, voditeljica službe za održivi prostorni razvoj Ministarstva graditeljstva, te šibensko – kninski župan dr.sc. Marko Jelić zamjenik gradonačelnika Grada Šibenika mr.sc. Danijel Mileta, Krstulović je predstavio inspirativni projekt “Fantastična šuma” koji se provodi u Karlovcu. Riječ je o Luščiću, prvom naselje u Hrvatskoj, ali i u ovom dijelu Europe koje je planirano biti u potpunosti energetski učinkovito i održivo, ali i prilagođeno i otporno na klimatske promjene uz zadržanu ugodnost života i stanovanja. Krstulović je posebno istaknuo to što su i prije izrade Plana uređenja tog naselja u njegovo nastajanje uključili javnost.
Na pitanje kako vidi Šibensko – kninsku županiju 2025. godine kada je riječ o NEB -u župan Jelić je odgovorio:”Drago mi je što se na novi način aktualizirala stara priča o europskom Bauhausu. Uvijek govorim da uz STEM mora biti uključen i art, umjetnost jer ona je bila prije svega. Kod nas u Županiji postoji puno prostora za solarne energije i na tome moramo raditi, a našu županiji 2025 želim vidjeti kao županiju koja će biti jednako lijepa te kao sada i u njoj zadovojne ljude koji će integrirati u razvoj sve ono što samo baštinili”.
Danijel Mileta je ustvrdio da Grad Šibenik provodi održive, lijepe i uključive projekte prije nego što je iniciran Novi europski Bauhaus, ali je dodao da je o ljepoti teško suditi jer je ona u oku promatrača. “ Ovdje je na primjeru Luščića spomenut kako je na početku proveden Europan, pozvani su mladi arhitekti da ponude svoja urbanistička rješenja. Mi smo to napravili kod Projekta Batižele koji je isto prošao kroz Europan i dio rješenja smo primijenili u konačno projektu.Naši projekti kao što je Poljana s podzemnim logističkim centrom je dobila niz nagrada žirija koji koje se vode načelima Novog europskog Bauhausa. Kada je riječ o ranom uključivanju javnosti u donošenje planova mi smo to napravili kod projekta izgradnje Centra za mlade. Međutim primjetili smo da u Šibeniku postoji krug ljudi koji su zainteresirani za gradske projekte, ali njihovi stavovi ne reflektiraju ono što zovemo prosječni mišljenjem ne predstavljaju većinu, Imate pojedinci koji su glasni, ali nekad nisu u pravu i šutljivu većinu. Problem je kako pronaći tim stručni i nezavisni koji bi ocijenio koja će rješenja imaji najmanje primjedbi od strane građana”, napomenuo je. U panel se uključio i dr.sc. Domac koji je poručio kako su najbolja rješenja ona koja su zdravorazumska, a lokalnim zajednicama je preporučio da sve zgrade i javne institucije moraju postati proizvođači, a ne potrošači energije te da su krovovi najbolja mjesta za solarne elektrane.
Vrlo zanimljiv dio prvog dana Konferencije bilo su slučajevi dobre pakse. Hrvoje Bota, arhitekt i urbanist, direktor tvrtke Održivo koja kreira i projektira zelene vrtove od njihovog izgleda do sadnje poljoprivrednih kultura slikovito je predstavio permakulturu i sve što njegova tvrtka radi na takvim projektima. I on sam je otišao živjeti an selo, gradu kuću od konoplje te uzgaja povrće po sistemu permakulture.”Permakultura je dizajniranje eko održivih sustava. U središtu je priroda, ali uz primjenu nužne tehnologije, a sve se radi po uzoru na kružne procese u prirodi. Nas zanima proces regeneracije a ne degeneracija koja je i dalje jako zastupljena u poljoprivredi”, obrazložio je.
Na kraju je Martin Čota iz Istarske razvojna turistička agencija govorio o razvoju aktivnog turizma u destinaciji posebno o cikloturizmu koji je u Istri vrlo razvijen, ali razvijaju i climbing, kajaking, pješačenje, slobodno penjanje te su se brendira kao Outdoor destinacija. Od cikloturizma zarađuju godišnje 40 milijuna kuna. “Morate imati na umu da cikloturizam ne znači samo urediti biciklističke staze i izraditi karte. Morate imati i odlične fotografije, smještajne objekte, transport, PR, web stranice. Zapamtite neka vam staze uređuju lokalni ljudi jer oni će to najbolje napraviti”, kazao je Čota.
Budući da se Novi europski Bauhaus temelji an estetici i lijepom te pomiče granice između znanosti i tehnologije, umjetnosti, kulture i socijalne uključenosti organizatori Konferencije su sudionicima pružili uživanje u glazbi Mate Skračić banda.
Konferencija se nastavlja sutra inspirativni poduzetnički pričama i raspravom o obrazovanju u budućnosti.
