Župljana i vjernici Vodica i članova Zajednice Hrvata iz BiH u Šibensko-kninskoj županiji, slavili su u crkvi Našašća sv. Križa u Vodicama spomendan Katarine Kosaća-Kotromanić, bosanske kraljice i franjevačke blaženice. Suslavljenika lavlje don Franju Glasnovića predstavio je generalni vikar Šibenske biskupije mons. Marinko Mlakić koji je u svojoj prigodnoj propovijedi ocrtao lik blažene Katarine i nazočne pozvao da se poput nje i njezina primjera i života u vjeri u svim životnim situacijama pouzdaju u Gospodina i vjeruju njemu i vrše njegovu volju. Inicijativa i poticaj na spomen i proslavu kraljice Katarine koji se po treći puta proslavio u Šibenskoj biskupiji proizašao je iz Zajednice Hrvata iz BiH u Šibensko-kninskoj županiji koja okuplja stanovnike i vjernike porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Katarina Kotromanić, bosanskakraljica (?, oko 1424 – Rim, 25. X. 1478). Kći hercega Stjepana Vukčića Kosače i Jelene Balšić. Godine 1446. udala se za bosanskoga kralja Stjepana Tomaša. Majka je Sigismunda i Katarine, mlađe djece Stjepana Tomaša, koje su 1463. sa sobom odveli Osmanlije i islamizirali ih. Vrlo pobožna, pomagala je djelatnost franjevačkoga reda u Bosni. Dala je podići crkve sv. Katarine u Jajcu te Presvetoga Trojstva u Vrilima. Nakon osmanskog osvajanja Bosne 1463. sklonila se u Dubrovačku Republiku, na otok Lopud. Oko 1465. otišla je u Rim, odakle je do smrti sudjelovala u pokušajima organiziranja protuosmanskih pohoda i oslobođenja Bosne. Posljednje godine života provela je kao redovnica trećoretkinja franjevačkoga samostana Ara Coeli u Rimu. Kao posljednja legitimna nasljednica bosanske krune, oporukom od 20. X. 1478., odredila je papu Siksta IV. i njegove nasljednike na papinskome prijestolju baštinicima Bosne i bosanske krune.
