Vinoplod Vinarija Šibenik danas je u znaku Martinja koje se na šibenskom području obilježava tek unazad desetak godina, Večeras su organizirali zanimljivu proslavu Martinja uz, kako su napisali, okuse i mirise šibenskog kraja i kušanje mladog vina. Angažirali su mladog uspješnog kuhara Grgu Bačelića koji je kreirao nekoliko slijedova hrane koje će sljubiti s vinima i desertnim vinima Vinoplod Vinarije. Kako doznajemo od voditeljice marketinga Marije Filipi u dan i pol prodali su svih 60 mjesta za tu večeru.
Jutros je u njihovoj kušaonici održana panel rasprava zanimljivog naziva „Vinska tradicija u Dalmaciji”, ali nažalost bilo je najmanje riječi o tome jer se skakalo s teme na temu od povijesti vinarstva i vonogradrstva, vinski ruta, vina kao turističkog proizvoda do postupka pokušaja vraćanja brenda Prošek koji se vodi pred Europskom tradicijom. Na panelu su sudjelovali Krešimir Lokas direktor Vinoplod Vinarije, Krešimir Šakić, direktor TZ Šibensko – kninske županije, Tina Biluš, predsjednica Udruge turističkih vodiča Mihovil, Željko Krnčević, ravnatelj Muzeja grada Šibenika, Marija Krnčević Rak, viša kustosica u tom muzeju, Mandica Erceg, voditeljica proizvodno tehnološkog procesa Vinoplod Vinarije.
Željko Krnčević je kazao da se vinova loza na šibenskom području uzgaja još iz rimskog doba, 1000 godina prije Krista te da bi bilo zanimljivo napraviti antički vinski put po arheološkim nalazima u Skradinu, Donjem polju i sličnim destinacijama. Marija Krnčević Rak podsjetila je na šibenski raritete – stavljanje kita na konobe da s e zna koja se vrsta vina - smrika za crno, maslina za bilo, borić za za opol što je opjevao i Arsen Dedić. Krnečević je izrazio žaljenje zbog toga što u Šibeniku nema niti jedne izvorne konobe u kojoj bi turisti mogli osjetiti tu vinsku tradiciju. Bilo je riječi i o vinskim stazama koje su u Županiji još u začetku, a njihovoj promociji pomaže manifestacija „Dani otvorenih vrata vinarija” koju organizira TZ Županije s vinarima, kako je kazao Krešimir Šakić. Spomenuo je i manifestaciju "Debit i pidoče se ljude". Tina Biluš je s obzirom na svoje bogato iskustvo kontakata s turistima , ustvrdila kako šibenska regija nije poznata među turistima po svojoj vinskoj tradiciji te da se za to zanimaju samo određene individualne grupe koje posjeete barem jednu vinariju i ponesu sa sobom butelje vina kao suvenir. Predložila je i organiziranu berbu grožđa za turiste u šibenskim vinogradima po uzoru na Neretljane koji organiziraju tako berbe mandarina ili jagoda.
Krešimir Lokas i Mandica Erceg govorili su o tradiciji vina koja proizvodi Vinoplod – vinarija, među kojima je najpoznatiji babić koji su počeli proizvoditi kako je kazala Erceg 1983. godine. Kada je riječ o pićima kao turističkim suvenirima i dalje među njihovim proizvodima, kako je istaknuo Lokas, vodi Šibenska travarica u boci u kojoj je maketa šibenske katedrale. Kad je riječ i prošeku koji su morali preimenovati u Jakov izrazio je nadu da će taj postupak koji se vodi pred Europskom komisijom imati pozitivan ishod i da će biti dopušten brend prošek koji nema veze s talijanskim Prossecom.
Nakon te panel diskusije organizirano je kušanje mladog vina.
