Datum objave: 25. Studeni 2022

GRAĐANI I STRUKA O PROJEKTU BATIŽELE / Gradska vlast još nema viziju što s tim prostorom, izostao je stručni pristup, a javnost je isključena

Diana Ferić
Diana Ferić

Građani Šibenika nezadovoljni su komuniciranjem HDZ-ove gradske uprave prema javnosti u vezi s razvojnim projektom “Batižele” kako je pokazala javna tribina 'TEF - Batižele', koja je održana u četvrtak, u tzv. Narančastoj zgradi, na prostoru nekadašnje Tvornice elektroda i ferolegura u sklopu projekta MEGAFON. Da ne drže do komunikacije s građanima pokazali su u jučer jer se nitko od njih nije odazvao pozivu da sudjeluju na toj tribini. Gradonačelnik Burića se ispričao prethodno dogovorenim obvezama, a direktorica tvrtke Batižele d.o.o, Nina Kursar je organizatorima, Udruzi TRIS, kazala kako svojim javnim istupanjem ne bi htjela riskirati da ugrozi očekivani međunarodni natječaj. Do kraja prosinca ove godine očekuje trebao bi biti raspisan obvezujući međunarodni javni natječaj za potencijalne investitore u razvojni projekt 'Batižele'. Bio je raspisan neobvezujući natječaj na koji su pristigle tri ponude, ali u tvrtki Batižele tvrde da ne smije otkriti tko su zainteresirani investitori.

 

Na tribini, koja se brzo pretvorila u raspravu, vidjelo se da građani traže da im se omogući sudjelovanje u prostornom planiranju koje će utjecati na kvalitetu njihovog života.

Poznati šibenski arhitekt već je na početku iznio bit problema,a to je da se u razvoju tog projekta nije krenulo od urbanista i arhitekata , kako se to uobičajeno radi za što je iznio i niz primjera iz svijeta.

Ovo nije prvi put u svijetu da se radi jedna takva Greenfield investicija. Šibenik nema arhitektonsku viziju što tu treba napraviti. Puno toga s eo tom projektu priča, ali malo je onoga što možemo vidjeti. Ono prvo što je izostalo je Master plan. Onda dolaze urbanističko – arhitektonske studije. Grad Šibenik je još od 1997. imao tako nešto. Javnost, nadležne službe i struka dolaze nakon te počitne vizije. Toga u ovom slučaju nema. Nemaju viziju šta tu treba napraviti. Razgovara se o minornim stvarima, hoće li se očistiti ili neče, poput toga tko će to financirati, kako će se realizirati, ali broj jedan su arhitektura i urbanizam, nakon toga slijede tehnikalije. Tu se nije maknulo s mrtve točke, nema maketa, crteža, nema ništa. Tu se pojavila ta jedna studija koji je napravila neka europska grupa, Europa daje novce, a onda oni to daju nekom arhitektonskom uredu u Londonu. Siguran sam da bi to bolje od njih napravio svaki pripravnih u Šibeniku. Ta Studija kojom se barata doživjela je velike kritike, ne znamo ni tko ju je napravio, ali nakon toga grad povuka i ušutio”, kazao je Krajina dodavši da je najveći problem to što je izostao stručni pristup koji prejudicira urbanističko – urbanistički rad na tome.

Moderatorica tribine Maja Šintić je upozorila na to da još nema ni Urbanističkog plana uređenja tog prostora i da se tu luta, njihovi konzultatnti u Strategiji predlažu kako će biti najlakše u njega ukomponirati interese investitora,a opći interes i potrebe građana se ne spominju. Krajina je dodao da je današnji urbanistički prostu patak da se jedan prostor ne može osmišljavati samo kroz opći interes, ali ni da se na njega ne smiju pustiti investicijski predatori. To su mora postići balans između privatnog i javnog interesa.

U raspravu se preko video linka uključio i krajobrazni arhitekt Mate Rupić koji je upozorio da je prostor bivšeg TEF-a u Šibeniku trenutno jedini koji građani mogu koristiti za šetnju i rekreaciju bez ograničenja bez da im netko nešto nameće i da bi to trebalo zadržati i kada se taj prostor uredi.

Tribina je privukla velik broj građana, arhitekata i oporbenih vijećnika Gradskog vijeća Grada Šibenika koji su ukazali na to da su građani isključeni iz tog projekta, da javnost ne zna što se događa, iako je gradska vlast, kako je podsjetio Rikard Marenzi, obećala da će svakih mjesec dana izvještavati o tome što se događa u vezi s tim projektom.

Razvojni projekt 'Batižele' na glasu je kao jedan od vrijednosno i strateški gledano vodećih projekata prenamjene brownfielda čiji je glavni konzultant Europska banka za obnovu i razvitak koja je sa 70 tisuća eura financirala ugovor u prvoj fazi tehničke pomoći, u kojoj je odabrana još jedna svjetska konzultantska tvrtka Ove Arup & PartnersInternational Ltd.

 Izrađena je i Razvojna strategija – Urbana regeneracija napuštene industrijske zone u Šibeniku te pripadajući Akcijski plan i prioritet provedbe.

Na tom je prostoru od 200 tisuća kvadratnih metara predviđena gradnja elitnih hotela s pripadajućim turističkim sadržajima, dok je 40 posto kapaciteta zemljišta, koje nije do kraja sanirano od troske, namijenjeno za sadržaje javne namjene – stanove, škole, vrtiće, starački dom i ostalo.

Iz kategorije: Vijesti