Iskustva Istre u turističkom i poljoprivrednom razvoju njezine unutrašnjosti s kojim je krenula prije dvadesetak godina i zaustavila odlazak mladih ljudi sinoć je na tribini u Šibeniku prenio jedan od glavnih inicijatora i vizionara, bivši istarski župan Ivan Nino Jakovčić na tribini koju je pod nazivom „Integralni regionalni razvoj RH – Istra kao dobar primjer”, organizirao Bura Medical Group na čelu s njezinim osnivačem rođenim Šibenčaninom dr.sc Miljenkom Burom u prostoru Interpretacijskog centra šibenske katedrale Civitas Sacra. Zaključak je da su iskustva Istre korisna i poticajna za razvoja zaleđa Šibensko – kninske županije, ali da za razliku od Istre Šibensko – kninskoj županiji nedostaje zajedništvo, povezanost te privrženost nositelja vlasti konkretnim razvojnim projektima, njihovoj provedbi te motiviranju i inspiriranju građana i zadobivanju njihovog povjerenstva, a da nisu baš zainteresirani potvrdio je i njih nedolazak na ovu tribinu.
Miljenko Bura je u uvodu tribine istaknuo kako je u Šibeniku nije organizirao samo zbog toga što je Šibenčanin već je to nastavak aktivnosti koje su prezentirane 5. Adriatic Investicijskog Foruma koji je uspješno održan u Zagrebu u svibnju ove godine, a glavna tema je bila „Moja Hrvatska 2030.” Sada žele te ideje i projekte proširiti na terenu. „Hrvatska je u situaciji da mora napraviti veliki iskorak,a za to nam trebaju ljudi. Prvi put, zahvaljujući EU fondovima imamo puno novca i moramo ga usmjeriti na pravi način. Hrvatska se mora razvijati brže i više. Nina Jakovčića smo doveli ne da nam soli pamet, jer poznato je da to mi u Šibeniku ne volimo, nego da nam prenese svoje iskustvo”, istaknuo je.
Nažalost niz korisnih informacija i iskustava, ali i probleme i izazove s kojima se suočavaju poduzetnici poput vinara i OPG -ova u Županiji nisu čuli oni koji su zaduženi da stvari mijenjaju, a to su predstavnici vlasti i županijskih institucija. Nije bilo predstavnika ni šibenske ni županijske vlasti, ni Županijske razvojne agencije, koja, kako se čulo na tribini, pruža potporu jedinicama lokalne samouprave u zaleđu Županije ni predstavnici drugih gradova i općina osim gradonačelnika Skradina Antonijo Brajkovića i načelnika Općine Kijevo Martin Ercegovac.
Jakovčić je ispričao na nekoliko primjera kako su krenuli i stekli to povjerenje građana da zavrtane projekte prihvate kao svoje. Spomenuo je svoj osobni projekt kada je od Općine Grožnjan kupio selo sveti Juraj i uredio ga kao turističku destinaciju. Tada su ga mnogi napadali, a na kraju je to postao primjer turističke valorizacije unutrašnjosti Istre i posluje vrlo uspješno. Podsjetio je na te prve istarske projekte razvoja unutrašnosti koje su osmisli Veljko Ostojić, Željko Burić i on.
„ Shvatili smo da se sve događa na obali, a samo 2 km od obali ništa, da tamo nema života. Krenuli smo od uređenja infrastrukture, dovođenja vodovoda, kanalizacije i telefonije do svakog sela i od kulture. Napravili smo danas vrlo uspješni filmski festival u Motovunu, Festival legendi, Plesni festival u sv. Vincentu i maknuli kulturna događanja s obale u unutrašnjost. Potom smo krenuli u motiviranje stanovnika da se okrenu poljoprivredi i da osiguraju svoju egzistenciju usvojim selima. Dijelili smo besplatno sadnice maslina i vinove loze. To je privuklo i ljude koji su već napustili svoja sela, i recimo otišli živjeti u Italiju. Shvatili su da nam je stalo da opstanu i da im dajemo nešto besplatno. Dobili smo njihovo povjerenje. Danas imamo vrhinska vina teran i malvaziju, a proglašeni smo i najboljom maslinarskom regijom u svijetu i to od nezavisnih stručnjaka iz inozemstva. Naša deviza je bila „Istra je premala da bi proizvodila prosječno”. I uspjeli smo. Danas ostvarujemo 1,7 milijuna noćenja u unutrašnjosti Istre a krenuli smo sa samo 10 000”, kazao je Jakovčić.
Istaknuo je i revitalizaciju pasmine autohtonog goveda boškarina od kojeg su napravili brend. Kada su počinjali u Istri je bio samo 40 boškarina,a danas ih imaju 2 000. U unutrašnjosti Istre su vrhunski smještajni kapaciteti s ukupno 4 i pol tisuće bazena. Dodao je i da je ukorak s tim razvojnim projektima išla i Istarska turistička zajednica koja je u Europi uspješno brendirala Istru. Imali su prvu razvojnu agenciju, osnovali su i agenciju za ruralni razvoj Istre, Fond za poljoprivredu...
„Naravno da mi ne možemo bez velikih hotelskih kompleksa na obali poput Valmara, ali u turističkom smislu jednako je sada važna i unutrašnjost Istre. Za naš razvoj bitno je bilo i to što smo radili na osnivanju moderne bolnice u Puli jer znamo da turisti žele sigurnost u zdravstvenom smislu, razvijali smo i domove zdravlja, a puno nam je pomoglo i Sveučilište koje smo osnovali u Puli”, kazao je Jakovčić.
Oni se vode i za tim da što je proizvedeno u Istri mora biti i potrošeno u Istri i da tako proizvođači najviše zarade. Kada je o vinima riječ turistima se najprije nude lokalna vina, a Istra ima i najveći vinski sajam u Hrvatskoj, Vinistru. Savjetovao je i lokalnim vinarima u Županiji da se orijentiraju na lokalno tržište i da utječu na ugostitelje da gostima nude lokalna vina. „Turist želi kušati lokalna vina, ali ako im ih ne ponudite onda će oni tražiti ona za koja su čuli”, objasnio je Jakovčić.
Kada se pogleda sve što je nabrojao, puno toga se radilo i u Šibensko – kninskoj županiji, primjerice dijelile su se godinama besplatne sadnice vinove loze i maslina, ali niti smo uspjeli brendirati naša lokalna vina niti se nametnuti kao maslinarska regija sa svojim uljima. Istrani imaju boškarin, a Šibensko – kninska županija autohtonu pasminu, ovcu pramenku. Pokrenut je projekt zaštite svježeg mesa dalmatinske janjetineoznakama kvalitetei izvornosti, ali nije saživio.
Zašto je to tako možda je najbolje dijagnosticirao sinoć na tribini šibenski biskup u miru Ante Ivas koji se odazvao pozivu dr. Bure kojeg poznaje još od malih nogu, a dr. Bura je istaknuo da nikada na svojim skupovima nije imao tako uvaženog i dragog gosta.
„ Ja uvijek govorim o tome da u zaleđu moramo zadržati ljude, obitelji s djecom, a to se ne događa. Ja sam dvadesetak puta obišao Županiju uzduž i poprijeko i iz godine u godinu bilo je sve manje ljudi, sve manje škola. Prije je u Kinu bilo i do 300 krizmanika,a sada ih imamo svega šezdesetak. Iz razgovora sa svojim kolegama biskupima i svećenicima u Istri znam da su i oni puno pomogli razvoju tog zajedništva i da su i oni na svoj način podupirali projete koje je spomenuo gospodin Jakovčić. To zajedništvo je ključ njihovog uspjeha. Nažalost, ovdje večeras nema puno onih koji su to morali čuti i iskoristiti ta pozitivna iskustva”, kritičan je bio biskup u miru Ivas.
Novinar Stanko Ferić nabrojao je niz projekata koje je inicirao on sa suradnicima od brendiranja Županije kao „kamen u vodi i voda u kamenu”, koja slikovito govori o tome da ona sadrži broje otoke koji su „kamen u vodi” do krškog područja koje je voda u kamenu do promoviranja gastro priča poput onih o janjetini, luganigi koji mogu postati gastro brendovi, ali nitko od nositelja vlasti i institucija koje se bave turizmom nije na to trznuo.
U raspravu su se uključili i Brajković i koji su upozorili da im je veliki problem dobivanje državnog zemljišta za svoje projekte i da je taj postupak užasno spor i neučinkovit, a Jakovčić ih je utješio da iste probleme imaju u Istri i da je najbolji primjer za to Mali Brijun.
Dr. Miljenko Bura je na kraju ustvrdio da je Šibensko – kninska županija, ali i cijela Dalmacija i dalje podijeljena na obalu i zaleđe koji nisu povezani, a odnos državne vlasti prema razvoju Dalmatinske zagore najbolje pokazuje najnoviji slučaj kada je na sjednici Sabora, amandmanom prihvaćeno da se za nju izdvoji 2, 6 milijuna eura što je”kapljica u moru”.
