Nikica Širinić, prvi gradonačelnik Skradina, doajen šibenskih „Starih prijatelja” i jedan od začetnika suvremene klapske pjesme u Dalmaciji, posljednji direktor Tvornice aluminija Lozova, igrač i predsjednik nogometnog kluba „Metalac”, zagovornik eksploatacije pitke vode sa Skradinskog buka i utemeljenja šibenskog muzeja klapa, klapskog pjevanja i šibenske pisme, pohranio je svoju bogatu baštinu u Državnom arhivu u Šibeniku.
Nakon Joška Čelara, doajena šibenskog i hrvatskog novinarstva, začetnika suvremene fotoreporterske profesije u Dalmaciji, Nikica Širinić je drugi ugledni Šibenčanin koji se razložno i odgovorno ponio prema svojoj osobnoj i životnoj baštinu. Državnom arhivu u Šibeniku predao je na čuvanje povijesne fotografije, zvučne i video zapise, plakate, dokumente te brojne artefakte iz svog bogatog i sadržajnog života te stručne i glazbene karijere. Štoviše Nikica je Državnom arhivu u Šibeniku povjerio na čuvanje i svoju prvu gitaru koju je dobio na poklon kada je išao u prvi razred osnovne škole, a koju je uz sebe imao cijeli život. Među baštinom koju je Nikica Širinić predao Arhivu su i dragocjena svjedočanstva o djelovanju nogometnog kluba „Metalac”, fenomenalne klape „Stari prijatelji”, čudesnih „Imitatora limene glazbe”, feštama u Skradinu, modernoj klapskoj pjesmi i brojnim drugim povijesno važnim događajima i zavičajnim ličnostima.
Najveći i najbogatiji dio baštine koju je Širinić pohranio u Državni arhiv u Šibeniku govori o njegovoj dugoj i bogatoj glazbenoj karijeri od najranijih početaka šezdesetih godina 20. stoljeća kada je na pjevačkom natjecanju u Šibeniku pobijedio legendarnog Mišu Kovača, preko Studentskog vokalnog okteta pri Kulturno - umjetničkom društvu Student koji je 1961. godine bio jednom od prvih registriranih klapa u Dalmaciji, popularnog trija Nikica, Aco iBore do klape „Stari prijatelji” kojoj je ostao vjeran do posljednjeg dana njenog postojanja.
Širinić je osim toga bio komercijalni direktor poduzeća „Dane Rončević”i stručni nadzornik u ime Grada Šibenika za odvoz i zbrinjavanje troske iz ugašene Tvornice elektroda i ferolegura.
Baština koju je pohranio u Državnom arhivu u Šibeniku dragocjena je građa za noviju gospodarsku, političku, KULTURNU i glazbenu povijest Šibenika i Skradina, ali i Splita u kojem je Širinić studirao i djelovao kao glazbenik.
