Head 08
Datum objave: 15. Veljača 2023

KANDIDATKINJA ZA ŠIBENSKU GRANDECU ZLATKA RODIN / Baštinom se ne bavim zbog "kopanja po prošlosti" nego zbog sadašnjosti i budućnosti i opiranju globalizaciji

Diana Ferić
Diana Ferić

Prvo što  primijetite u razgovoru s četrdesetdvogodišnjom Zlatkom Rodin, diplomiranom ekonomisticom,  stručnom suradnicom za interpretaciju i promociju u Memorijalnom centru “Faust Vrančić” u Prvić Luci i dugogodišnjom  turističkom vodičicom je  strast i sjaj u očima i istodobno i dječja znatiželja kojom priča o šibenskoj baštini i poznatim Šibenčanima te kreativnost kojom pristupa tim temama nastojeći ih osuvremeniti i „udahnuti im novi život”.  Za nju kažu da je vrsna poznavateljica lika i djela  genijalnog  homo universalisa Fausta Vrančića, ali  jednako suvereno priča i o drugim baštinskim temama i sigurno je da ćete od nje doznati barem nekoliko informacija i spoznaja više i o nečemu što vam je dobro poznato. Recimo, da je Faust bio oženjen Zadrankom Marijom i da je s njom imao kćer ili pak da je otac Vesne Parun porijeklom s Prvića, da je ona na tom otoku provodila djetinjstvo kod bake i djeda i o životu na njemu napisala  dramsko djelo, komediju u 4 čina koji je postavljen na kazališne daske, a u predstavi je glumila Mira Furlan.

Uz svoje suradnike i kolege zaslužna je za to što je Memorijalni centar “Faust Vrančić” na Prviću postao otočnim kulturnim centrom i izvorom niza kreativnih projekata za djecu i odrasle, ali i za niz tematskih tura koje je organizirala Udruga turističkih vodiča “Mihovil”. Zbog svega toga Zlatka je ove godine kandidirana  za prestižnu titulu Šibenske grandece u izboru koji sedmu godinu zaredom organizira udruga „Volim Šibenik”. 
Još je u osnovnoj školi, kako nam je ispričala, pokazivala ljubav prema mitologiji, legendama i baštini pa je već tada čitala knjige o šibenskoj povijesti. No ne bavi se njome cijeli radni vijek. Nakon udaje  je šest godina živjela sa suprugom i svojom prvom kćeri u Prvić Luci, iz koje potječe po djedu s majčine strane, a tada je radila različite poslove pa je bila i direktorica lokalnog pogrebnog poduzeća i organizirala pogrebe. „ Dok ste mladi i zaljubljeni svugdje vam je lijepo pa je tako nama bilo lijepo na Prviću, ali s vremenom smo vidjeli da nam puno toga nedostaje pa smo se preselili u Šibenik”, kaže Zlatka koja je danas majka triju djevojčica, ali poslom  od 2018. godine, kada se zaposlila u Memorijalnom centru “Faust Vrančić” vezana za otok.
 
U projekt osnivanja tog Memorijalnog centra bila je uključena od početka, iz vremena kada ga je inicirala lokalna udruga „Narodno zdravlje”, a jedno je vrijeme prezentirala posjetiteljima makete izuma Fausta Vrančića koje je izradio poznati šibenski liječnik, Prvićanin Vladimir Lučev. Tada su bile izložene u jednom neuglednom prostoru u Prvić Luci, a sada su dio Memorijalnog centra. Danas je iza nje niz aktivnosti i projekata koje je „proizveo” taj Memorijalni centar, poput projekta radnog naziva 'Pogledajmo u baštinu' koji je prije dvije godine, u vrijeme pandemije kad su svi bili on line osmislila s Ivanom Skočić, ravnateljicom MC Faust Vrančić, u sklopu manifestacije „Noć muzeja”.
Obradili su, u nizu video uradaka,  baštinske teme, slijedili etnografske tragove, svirali i pjevali, oblačili se u narodne nošnje i plemićko ruho, povezivali pretke s potomcima sve u suradnji sa stanovnicima otoka Prvića. Zlatka je bila autor tih priloga, scenaristica, snimateljica, montažerka...”Pandemija nam je bila  smanjila mogućnosti održavanja naših događanja jer naš prostor nije dovoljno velik da primi dovoljan broj ljudi te smo napravili online program. Dobra stvar u tome je što su sada te priče ostale trajno zabilježene i da ih mogu vidjeti svi oni koji su vezani za Prvić u cijelom svijetu. Prošle godine smo ispričali  priču o kampanilizmu, rivalitetu dvaju mjesta na otoka Prvića jer je to dosta zanimljiva tema. Priča spaja oba mjesta, simpatična je i draga ljudima. Meni je sve to što radim jako zabavno i ne shvaćam to samo poslom nego i svojevrsnom igrom”, priznaje Zlatka. 
Rad u MC Faust Vrančić traži veliki angažman tijekom cijele godine koja počinje pripremama za Noć muzeja i provedbom osmišljenih programa.  Slijedi Festival znanosti za koji su koordinatori u Šibensko – kninskoj županiji pa Međunarodni dan muzeja, Edukativna muzejska akcija, Svjetski dan knjige, a onda festival Kreativni dani Fausta Vrančića u suradnji s udrugom “Otok” s Prvića. Od travnja do srpnja dolaze im  brojne školske ekskurzije i grupe s izletničkih brodova koje ona vodi po tom centru, potom je srpanj i kolovoz rezerviran za individualne posjetitelje, od jeseni ponovno kreću organizirani posjeti učenika i tako sve do sredine studenog. 
Zlatkina misija nije samo što detaljnije osvijetliti lik i djelo Fausta Vrančića nego i širiti priču o njemu pa i u njegovom rodnom Šibeniku jer ga se do sada, zbog toga što je pokopan na Prviću .više vezivalo za taj otok. Zbog toga je osmislila posebnu turističku, besplatnu tematsku turu Šibenikom vezanu za Fausta Vrančića. Uz tu, njezini kolege u Udruzi turističkih vodiča i ona, organizirali su za Šibenčane i njihove goste niz drugih tematskih tura i to; „Kameni čuvari Šibenika” posvećenu fortifikacijskom sustavu, „Šibenik nekad i sada”, potom gastroturu „Priče iz šibenske kužine”,  u povodu Međunarodnog dana žena nastala je tura „Šibenska cura” u kojoj pričaju o poznatim Šibenčankama poput Ester Mazzoleni, Matavulj, Vesne Parun, šibenske „Šemprešole”...U povodu 150. godišnjice dolaska na vlast Narodnjaka u Šibeniku osmislili su turu posvećenu Anti vitezu Šupuku pod nazivom „Nasljeđe vizionara”. 
Robert Visiani, botaničar svjetskog glasa, rođeni Šibenčanin i njegova „Flora Dalmatica” također su Zlatki izazovna tema. Zbog toga je i kao predstavnica  MC Fausta Vrančića i Udruge turističkih vodiča Mihovil dio tzv. Inicijative koja je organizirala lani, prvi put, Festival prirode Flora Dalmatica”.
“Organizirali smo niz različitih aktivnosti. Posebno su mi drage tri „zelene ture” – prva je bila vezana za učenike OŠ Fausta Vrančića s kojima smo proveli i ozelenjavanje okoliša škole i djeca su u tome bila sjajna. Nazvali smo je „Zazeleni Robijev kvart” jer poznato je da je Visiani rođen u blizini te škole.  Organizirali smo i posebnu turu koja pada na Visianijev rođendan po sadašnjim zelenim lokacijama u povijesnoj jezgri i privatnim vrtovima koju ćemo ove godine obogatiti te, zajedno s JU Priroda i krajobraznim arhitektom Matom Rupićem turu po Šubićevcu na kojem je Visiani često boravio. Tu je napisao i jednu mladenačku pjesmu”, ističe Zlatka Rodin.  
Sudjeluje i u projektu zaštite suhozida i bunja pa je tako sa svojom ekipom vodiča sudjelovala na Prvenstvu Hrvatske u gradnji suhozida kod „Domaćinove bunje” na Srimi, najviše bunje na jugoistočnoj obali Jadrana, suvlasnik koje je i njezina obitelj jer ju je sagradio njezin šukundjed.
Zlatka ističe kako se baštinom i poviješću ne bavi kao neki „knjiški moljac” i samo zbog nostalgije prema prošlim vremenima već prvenstveno radi sadašnjosti i budućnosti.
 
“Sad kad se Šibenik profilirao kao grad zanimljiv turistima u kojem se zaista ima što ponuditi trebamo prvo sami osvijestiti koje su naše posebnosti, pogotovo u ovo vrijeme globalizacije kad se teži unificiranosti, trebamo koristiti ono što je autentično naše i razlučiti s kojim se fenomenima, znamenitostima i ličnostima možemo podičiti. Tome me naučio moj rad na Faustu, koliko zapravo malo znamo i kako da to prezentiramo drugima ako ni sami nismo svjesni njegove važnosti. Nakon toga svoje sam iskustvo u interpretaciji lika i djela Fausta Vrančića stavila u službu oživljavanja drugih naših velikana, prvenstveno Roberta Visianija, da bi se mogli inspirirati njihovim nasljeđem Živimo o vremenu u kojem nam treba jedan novi Faust koji će izumiti nove, ekološke tehnologije. Na tome možemo temeljiti naš razvoj na različite načine. Ili pak „Flora Dalmatica” koju nam je ostavio Robert Visiani može biti dobra podloga za izučavanje našeg autohtonog bilja i njegovo iskorištavanje u prirodnoj kozmetici, gastronomiji ili za pošumljavanje ili ozelenjivanje povijesne jezgre Šibenika koje je nužno. Ajmo upoznati tu dalmatinsku floru i iskoristiti je. Isto tako, bunje su nekada služile naših ljudima da se sklone u svojim poljima ili da ih čuvaju, a danas one mogu biti prostori za organiziranje različitih događanja. To su samo nekih od primjera zašto je važno izučavanje naše baštine i inspiracija njome”, objašnjava Zlatka. 
Na pitanje kako je doživjela kandidaturu za Šibensku grandecu skromno kaže. „Zaista sam se iznenadila i prva misao mi je bila kako ništa posebno ne radim. Ali kad počnem o tome pričati ipak vidim da ima toga što je vrijedno, nakupilo se s vremenom. Posebno mi je drago što to netko prati i cijeni. Lijepo je biti u društvu žena koje puno rade za zajednicu i unaprjeđuju život u njoj. Hvala onima koji su me nominirali.”.
Iz kategorije: Vijesti

logo footer 1
Trg Andrije Hebranga 11a, 22 000 Šibenik

logo footer 2
logo footer 3