Nova TV nastavlja priču o zagađenosti prostora bivše Tvornice Ferolegura u Šibeiku i mora uz tu lokaciju. U utorak navečer u Dnevniku je gostovao je doktor znanosti Tvrtko Smital iz Instituta Ruđer Bošković koji je potvrdio zabrinutost zbog koncentracije nekih opasnih tvari.
“ Ono što se sasvim sigurno može reći je da rezultati koje sam vidio da su kolege dobili, predstavljaju visoku koncentraciju pojedinih tipova tvari u sedimentu, konkretno zabrinjavaju policiklički aromatski ugljikovodici i neki metali . Sasvim je sigurno je da su to koncentracije koje se po nekim svjetskim standardima smatraju izuzetno značajnima. Dakle, nema dvojbe da je to značajno zagađen sediment. A predstavlja li to opasnost i rizik za zdravlje ljudi i okoliša, to prije svega ovisi o namjeni prostora”, kazao je dr. Smital.
Po njegovom mišljenju potrebno je napraviti određenu procjenu koja je vjerojatnost mobilizacije takvih tvari iz sedimenta. Na to se sigurno ne može odgovoriti jednoznačno, ja bih rekao da je potrebno napraviti jednu kvalitetnu procjenu okolišnog rizika imajući u vidu namjenu prostora koja se želi na pojedinoj mikrolokaciji ili makrolokaciji.
Novinar je sugovornika podsjetio da su na tom prostoru pronađene velike količine mangana. Je li to zabrinjavajuće?
“Jest. Kad se pogleda povijest Šibenika, odnosno postrojenja koja su tamo bila, to nije iznenađujuće. Mangan je bio tamo core biznis pa te koncentracije nisu iznenađujuće, to je tipično nešto što bi se trebalo sanirati. Postoje metode kako se to radi, tehnologija za to postoji. Ja kao ekotoksitolog mogu reći da koncentracije koje su u tom sedimentu nisu baš dobre. Ako se boravi na tom prostoru to svakako ne znači da ćete se sutra fatalno razboljeti, ali u slučaju nekakvog dugog, kroničnog izlaganja... to sigurno ne bi bilo dobro”, odgovorio je.
Gradonačelnik Šibenika Željko Burić sinoć je u dnevniku HTV -a kazao:
“Prema prije provedenim analizama nedvojbeno je utvrđeno da postoji određena količina opasnih tvari u tlu nekadašnjeg tvorničkog kompleksa i morskom dnu kraj njega, a pitanje je postoji li rizik za ljudsko zdravlje.Prostor je apsolutno siguran za kupače, posjetitelje i život, to tvrdi studija nakon provedene sanacije, a naručena je i nova studija koju financira Europska banka za obnovu i razvoj. Mi želimo biti transparentni. Ne možete imati tako ozbiljnu investiciju, a da nemate otvorene karte i otvorene mogućnosti prema bilo kome da provjeri što se događa na lokaciji”.
Priča o navodnim opasnih tvarima u sedimentima na području bivšeg TEF-a i u moru uz tu zonu pojavljuje se uoči objave međunarodnog natječaja za invesitora u projekt „Batižele” pa su dužnosnici u Šibeniku to doveli jedno s drugim u vezu. Misle da netko želi sniziti cijenu tog atraktivnog zemljišta.
Prostor bivše Tvornice elektroda i fero-legura u Šibeniku, lokacija je budućeg razvoja grada, osmišljenog u projektu Batižele. Nova gradska četvrt trebala bi niknuti na oko 22 hektara zemljišta uz more, u susjedstvu povijesne jezgre Šibenika. Gradili bi se stambeno-poslovni, javni, zdravstveni i turistički sadržaji. Riječ je o potencijalno jednom od najvećih ulaganja u Hrvatskoj. Pripremu dokumentacije za razvojni projekt financirala je Europska banka za obnovu i razvoj.
