Datum objave: 30. Svibanj 2023

UZ DAN DRŽAVNOSTI / Od ulaska u EU u Hrvatskoj je oko 230 tisuća stanovnika manje zbog iseljavanja

Diana Ferić
Diana Ferić

Rampe su se digle ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, a time su se otvorile brojne prilike, kako za kompanije tako i za građane. U tom trenutku od kojega je prošlo deset godina, uglavnom su se isticale samo pozitivne strane integracije i zajedničkog europskog tržišta. Mobilnost je bila jedna od njih. Jednostavnija putovanja, odnosno prelasci granica pa i lakše zapošljavanje, bili su plusevi, piše poslovni.hr

Tko je tada mogao zamisliti da će jedna od najvećih prednosti ulaska na zajedničko tržište, koje ove godine obilježava 30 godina, postati hrvatski problem ‘broj jedan’. Dizanjem rampi ostali smo, procjenjuje se, bez 300 tisuća ljudi. Hrvatska se suočila s dotad nepoznatim problemom – nedostatkom radne snage. U relativno kratkom vremenu, izazov više nije bio visoka stopa nezaposlenosti, koja je 2013. i 2014. iznosila 17,3 posto, već nedovoljan broj radnika u gotovo svim sektorima.

Nije to prvi val migracija s kojim se Hrvatska suočava. Doživjeli smo ga i 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća, no ovaj je bitno drugačiji. Sada, upozoravaju demografi i ekonomisti, odlaze cijele obitelji koje se zbog boljeg obrazovanja lakše i brže integriraju u društva u koja odlaze. Da bi stvar bila gora, jasnih naznaka da će se takvi negativni trendovi promijeniti – nema. Nema, upozoravaju naši sugovornici, jer da bi ljudi u Hrvatskoj željeli živjeti, uz ekonomski bi im standard morali biti osigurani drugi, možda čak i važniji – uređeno društvo u kojem svaki od nas ima jednake mogućnosti pred sucem, državnim činovnikom, liječnikom, poslodavcem…, a to mijenjati, za sada, još nitko nema volje.

Hrvati će tako nastaviti pratiti svjetske trendove migracija, a koji nikada nisu bili intenzivniji (prema izvješću UN-a, u 2020. migriralo je 3,6% svjetske populacije, 83% više nego 1990.). Ljudi više nego ikada traže bolje prilike, najviše u Europi, posebno u Njemačkoj, državi u koju je svoje mjesto pod suncem otišlo pronaći najviše hrvatskih građana.

Od ulaska u EU, objašnjava Krešimir Ivanda, profesor s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, u Hrvatskoj je oko 230 tisuća stanovnika manje uslijed negativne neto migracije odnosno, razlike između broja useljenih i iseljenih. Ističe i da je najsnažnije iseljavanje bilo u razdoblju od 2014. do 2019. s vrhuncem u 2017. godini, dok useljavanje raste od te godine.

Nažalost, napominje Ivanda, naša administracija ne poznaje točan profil iseljenika. “To znamo samo za malu skupinu određenih zanimanja, poput liječnika, za koje postoji određena administrativna procedura vrednovanja diploma, licenci i slično. Međutim, po stanju na tržištu rada vidimo da iseljava stanovništvo širokog spektra zanimanja, od manje obrazovanih do visoko obrazovanih stanovnika, sa i bez iskustva. Zemlja u koju se najčešće odlazi je Njemačka, na koju je u određenim godinama otpadalo i više od polovice ukupnog broja iseljenih.

Druge važne zemlje odrednice iseljenika su Irska i Austrija nakon čega slijede ostale zemlje poput Švicarske, Švedske, Danske, zemalja Beneluksa i ostalih”, navodi.

Više na poslovni.hr

Iz kategorije: Vijesti
Označeno u:

logo footer 1
Trg Andrije Hebranga 11a, 22 000 Šibenik

logo footer 2
logo footer 3