Samo četiri od 127 hrvatskih gradova – Dugo Selo, Solin, Metković i Imotski – lani su imala veći broj rođene djece od broja preminulih, a hrvatsko stanovništvo se lani smanjilo za nešto više od 11.000 ljudi, piše u subotu Jutarnji list.
Na drugom su kraju ljestvice Hrvatska Kostajnica i Senj, u kojima je na svakih 100 umrlih osoba rođeno manje od 20 djece. Slično je i među općinama: pozitivan prirast od većih općina imale su Podstrana blizu Splita, Viškovo uz Rijeku te Župa dubrovačka, dok su na drugom kraju rang-liste Majur, Žumberak i Ervenik, općine u kojima je rođeno po jedno dijete, dok je umrlih bilo više od 20.
U Šibensko – kninskoj županiji je bilo 835 rođenih i 1 704 umrlih,a vitalni indeks Županije odnosno broj rođenih na 100 umrlih je 49 i među najnžima u Hrvatskoj. U Šibeniku je u 2022. godini rođenio378 djece, a 671 osoba je umrla pa je prirodni prirast negativan, - 293, a vitalni indeks je isto tako loš i iznosi 56. Lani su sklopljena 154 braka, a bilo je 25 rastava.
Državni zavod za statistiku i službeno je potvrdio da se lani rodilo najmanje djece u zadnjih 100 godina. Lani se rodilo 33.883 djece, gotovo 3000 manje nego 2021. godine, dok je istovremeno umrlo 56.979 osoba. Prirodnim putem lani se, dakle, stanovništvo Hrvatske smanjilo za grad veličine Vukovara.
Među velikim gradovima na vrhu je Zagreb, s vitalnim indeksom 77, a slijede Split i Osijek, u kojima je vitalni indeks tek nešto viši od 50.
Ukupan pad broja stanovnika djelomično je ublažen pojačanim useljavanjem. Lani smo, nakon niza godina, imali pozitivan migracijski saldo te se uselilo oko 11.700 više ljudi nego što se iselilo.
Kako je prirodni prirast bio negativan za oko 23.000, hrvatsko stanovništvo se lani smanjilo za nešto više od 11.000, kaže Ivan Čipin s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, a prenosi novinarka Jutarnjeg lista Kristina Turčin.
