„Vrijeme je za spomenik Anti Šupuku”, napisao je prije točno godinu dana na godišnjicu njegova rođenja Ivica Poljičak, šibenski političar i državni tajnik Ministarstva kulture na svom Facebook profilu i na tome je ostalo. Riječi i samo riječi, a dijela , kada je odavanje počasti prvom šibenskom gradonačelniku Hrvatu i ocu modernog Šibenika izostaju. Mogao je u proteklih godinu dana upravo Ivica Poljičak sa svoje utjecajne pozicije potaknuti podizanje spomenika Šupku i prodrmati u tom cilju gradsku vlast odnosno morao je, ali nismo čuli da se to dogodilo. Jedino što naprave je da mu na grob odnesu cvijeće i zapale svijeće.
“Vrijeme je, a Šupuk je to zaslužio davno prije, da jednom od najvećih sinova Šibenika podignemo spomenik. Kakav bi spomenik trebao biti i gdje ga smjestiti treba ostaviti javnoj raspravi i struci. Duboko vjerujem da će gradonačelnik Burić imenovati stručno povjerenstvo koje će obaviti sve pripreme za utvrđivanje lokacije i javni poziv za idejno rješenje spomenika.
Iduće je godine 150 godina od kada je općinsko vijeće 15. siječnja 1873. godine izabralo Antu Šupuka za gradonačelnika Šibenika. Boljeg povoda za podizanje spomenika ne može biti. Na slavu Šibenčana ma gdje bili”, ustvrdio je prije godinu dana Poljičak, a ništa što je nabrojao nije se dogodilo.
Šupuk je jedan od najzaslužnijih Šibenčana svih vremena i presudna osoba preobrazbe Šibenika druge polovice 19. stoljeća, prvog razdoblja modernog Šibenika.
Rođen u Šibeniku 21. kolovoza 1838. godine, gradu koji je u cijelosti obilježio njegov život, kao što je on svojim ustrajnim i iznimno uspješnim radom dao, kao malo tko, trajni pečat Krešimirovu gradu. U njemu je umro. U Šibeniku još nisu ni definirali tko je točno bio pa je na službenim stranicama Grada stajalo da je izumitelj. Ante vitez Šupuk nije bio tehnički obrazovan, a nije bio ni izumitelj pa čak nije bio ni izravni graditelj hidroelektrane na Skradinskom buku i sustava koji je u Šibenik 1895. godine doveo izmjeničnu struju. Najvažnije djelo Ante viteza Šupuka kao gradonačelnika Šibenika bilo je to da je inženjeru Vjekoslavu Meichsneru, jednom od najvećih europskih tehnoloških stručnjaka i umova s kraja 19. i početka 20. stoljeća, omogućio izgradnju prvog svjetskog sustava proizvodnje, prijenosa i lokalne razdjelne mreže izmjenične struje u svijetu kojeg je on projektirao i bezuspješno nudio Zadru, Splitu, Solinu, Kaštelima i Dubrovniku. Šupuk se kasnije s Meichsnerom udružio i stvorio u Šibeniku prvi svjetski tehnološki park kojeg je pokretala izmjenična struja zbog čega je Šibenik prozvan Manchesterom druge industrijske revolucije, odnosno gradom u kojem je počelo moderno doba.
Šupuk je bio prvi Hrvat gradonačelnik Šibenika, prvi vlasnik dužobalne putničke brodske linije, vlasnik prvih modernih industrijskih pogona te preporoditelj Šibenika koji je tijekom punih 30 godina, koliko je obnašao dužnost gradonačelnika, izgradio vodovod, kanalizaciju, sud, bolnicu, operativnu obalu, perivoj i mnoge druge komunalne objekte. Vrijedno je napomenuti da su za njegovog gradonačelničkog mandata popločane šibenske ulice, uređeni prvi zeleni nasadite i po svemu Šibenik pretvoren u istinski grad koji je zahvaljujući njegovoj poduzetnosti i političkoj spretnosti gotovo udvostručio broj stanovnika, ali Šupuk nije bio izumitelj što se uporno ponavlja u službenim priopćenjima pa čak unosi i u srednjoškolske udžbenike.
Tužno je pa i tragično u Šibeniku, gradu kojeg je Ante Šupuk, gotovo doslovno stvorio i učinio modernim europskim glasom, u gradu koji se njime s pravom ponosi i koji ga slavi kao jednog od najvećih sinova i preporoditelja nema niti bistu, a kamo li spomenik.
