Šibensko-kninska je četvrta među hrvatskim županijama koje su povukle najviše novca po stanovniku iz EU fondova u prošloj godini, te druga po najvećem rastu povučenog novca, piše župan.hr.
Prema podacima Europske komisije, u našoj je županiji povučeno 626,27 kuna po žitelju. Usporedbe radi, Virovitičko-podravska županija povukla je najviše, 797, 83 kune, nešto manje – 685,35 kuna povukla je Varaždinska, Dubrovačko-neretvanska županija 643,64 kune, a na petom je mjestu Osječko-baranjska županija s 518,58 kuna.
Najveći rast povučenog novca u odnosu na 2021. godinu, u apsolutnom i relativnom iznosu, imale su Osječko-baranjska, Šibensko-kninska, Krapinsko-zagorska županija, Splitsko-dalmatinska, Koprivničko-križevačka i Karlovačka županija.
Inače, ukupno su županije lani povukle 1,6 milijardi kuna, a izuzme li se Grad Zagreb, povučeno je 1,1 milijarda kuna.
Prema posljednjim službenim podacima Europske komisije, Hrvatska zauzima 9. mjesto od 28 zemalja po povučenim EU sredstvima, a do kraja godine intenzitet isplate se i povećava. Uz 9,9 milijardi eura isplaćenih sredstava iz višegodišnjeg financijskog okvira, ovjereno je 8,4 milijardi eura koje je Europska komisija dosad doznačila u Državni proračun RH. Zajedno sa sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Hrvatska je ukupno u plusu 11,9 milijardi eura, što je razlika između uplaćenih nam sredstava i našeg participiranja u EU proračunu. Sredstva iz financijske perspektive 2014.-2020. godina mogu se trošiti još do kraja ove godine, a vrijednost joj je 11,3 milijarde eura.
U okviru financijske omotnice za razdoblje 2021. -2027., dosad je objavljeno 15 poziva. Do kraja godine bit će raspisano još 15 natječaja iz programa Konkurentnost i kohezija i Integriranog teritorijalnog programa, koji prate velika infrastrukturna ulaganja.
Putem nacionalnog strateškog plana poljoprivrede ove godine objavljeno tri natječaja, a još ih je osam u planu. Od posljednjih poziva čija su sredstva mogla povući županije jesu primjerice za osiguranje asistenata u školama.
Novo programsko razdoblje korištenja EU fondova donosi velik iskorak kad su u pitanju sredstva namijenjena hrvatskim otocima u sedam jadranskih županija putem Integriranog teritorijalnog programa vrijednosti 150 milijuna eura. Područja koja će se financirati uključuju revitalizaciju javno-društvene infrastrukture te objekata kulturne baštine i kulturno-turističkih lokacija, razvoj zelene i plave infrastrukture uz jačanje kapaciteta i spremnosti civilne zaštite i vatrogastva, energetsku učinkovitost i poticanje korištenja obnovljivih izvora energije u infrastrukturnim ulaganjima te izgradnju ili obnovu poslovne infrastrukture ili poslovnih zona i poduzetničkih potpornih institucija.
