Duška Zaninović Duki, Šibenčanka koja je postala popularna po gostovanjima u različitim kulinarskim TV emisijama, a ima i svoju Facebook stranicu „Pa guštaj”Uslast” u novoj epizodi „Šibenskog gastro vremeplova” na You Tube kanalu Šibenik Newsa pripremila je originalne Šibenske ćevapčiće, po receptu iz 30 – tih godina prošlog stoljeća zbog kojih su u Šibenik dolazili gurmani iz cijele tadašnje Kraljevine Jugoslavije, a i šire. U njih ide čak četiri vrste mesa – svinjetina, junetina, teletina i janjetina , sol i papar te jedan do nedavno nepoznati sastojak koji ih čini tako slasnim.
„Kad sam sa Stankom Ferićem koji pronalazi stare šibenske recepte dogovarala ovaj serijal nisam ni sanjala da ću pripremati ćevapčiće, kao originalno šibensko jelo. Ne povezujem ih sa Šibeniku, ali kad sam čula priču odmah sam za to zagrizla”, kazala je Duška.
Nakon što je „umijesila” i ispekla te ćevapčiće s njom ih je degustirao šibenski producent Željko Koloper Keke koji, kada je bio pozvan, nije niti znao što će jesti. Kada je kušao ćevapčiće kratko je prokomentirao: „Ovo je tip – top” ne samo zato što su mu bili ukusni već da bi podsjetio da su se nekada u Šibeniku najbolji ćevapčići jelu u pečenjarnici „Tip top” na Vanjskom u Šibeniku koju pamte mnoge generacije Šibenčana.
Uz šibenske ćevapčiće pilo se šibensko crno vino poznato kao šibenski specijal. O tomu što su bili šibenski ćevapčići i po čemu su se razlikovali od tuzlanskih, sarajevskih, banjalučkih, beogradskih, slovenskih i makedonskih do nedavno nije bilo nikakvih pisanih tragova pa postali mit i velika gastronomska misterija koja je konačno riješena.Zagonetku šibenskih ćevapčića s titulom careva među ćevapčićima 2020. godine prvi je počeo otključavati Marijo Šperanda u svojoj knjizi Iz obiteljske kuvarice, a 2023. godine pojavile su se i zabilješke o šibenskim ćevapčićima u rukopisnoj ostavštini Đorđa Miliše, hrvatskog novinara i uznika jasenovačkog konc logora, Šibenčanina tragične sudbine. On šibenske ćevapčiće spominje tek uzgred no iz njegovih zapisa ipak se vide sastojci od kojih su pravljeni.
U Kraljevini Jugoslaviji te su ćevapčiće titulirali carevima među ćevapčićima kojima nema ravna od Makedonije do Slovenije. Šibenski su ćevapčići bili na tako dobrom glasu da su ugostitelji zapošljavali vodiče koji su mula Krke i željezničke stanice k njima dovodili goste koji su u Šibenik doputovali brodom ili vlakom. Ti gosti bili su uočljivi među običnim turistima i putnica, šalili su se Šibenčani, jer bi čim izađu iz vagona ili siđu s broda digli glavu i njuškali zrak da bi odmah pošli za mirisom pečenja i ćevapčića.
