Skup o kibernetičkom nasilju nad djecom i ženama u Šibeniku ukazao na svu ozbiljnost tog problema

Okrugli stol pod nazivom „Kibernetičko zlostavljanje djece i žena“ održan je danas u Interpretacijskom centru katedrale sv. Jakova „Civitas Sacra“ u organizaciji Zajednice žena HDZ-a Šibensko-kninske županije.

Sudjelovali su Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske, Zorana Vrbičić, pedagoginja Osnovne škole Jurja Dalmatinca, Ivona Kemen, iz udruge ZvoniMir iz Knina, Slađana Dunđer, predstavnica Županijske službe Hrvatskog zavoda za socijalni rad Šibensko–kninske županije te Meri Božić i Joško Šupe, predstavnici Policijske uprave šibensko-kninske, a skup je pozdravio šibenski gradonačelnik Željko Burić.

Skup je privukao i veliki broj predstavnika dječjih vrtića te osnovnih i sednjih škola. Video vezom iz Bruxellesa javila se zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak  koje je upozorila na Jackie Fox iz Irske čija je kći počinila samoubojstvo zbog nasilja koje je doživjela na internetu i koja se aktivno protiv toga bori.
Zahvaljujući Jackie Fox koja je potaknuta tragičnom sudbinom svoje kćeri pokrenula kampanju, Irska je 2021. usvojila tzv. Coco’s law koji propisuje do sedam godina zatvora za one koji distribuiraju ili objavljuju intimne fotografije osoba bez njihova pristanka. Klub EPP-a želi kriminalizirati internetsko zlostavljanje u cijeloj Europskoj uniji te je zatražio plenarnu raspravu kako bi istaknuo ovo ozbiljno pitanje.

„Otprilike svaki treći korisnik interneta je dijete, a istraživanje EU Kids Online iz 2020. pokazalo je da je gotovo 50 posto djece bilo izloženo nasilju na internetu. Smatram da svako nasilje zahtjeva reakciju okoline; nikako nemojmo umanjiti ono elektroničko – i to mora biti kazneno djelo. Brže je i lakše od tradicionalnog zlostavljanja poslati uvredljivu poruku i proširiti je” poručila je eurozastupnica Glavak dodavši kako j Hrvatska u vrhu u EU prema naporima koje ulaže u tom cilju.
„Putem tzv. red buttona Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske može se prijaviti zlostavljanje djece, napomenula je Glavak te simbolično pozvala zastupnike da pritisnu crveni gumb za svu zlostavljanju djecu i zaustave nasilje na internetu”, kazala je zastupnica Glavak.
Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za djecu također je ukazala na zabrinjavajući statistiku koja govori o tome da je 25 do 35 posto djece svakodnevno na Internetu izloženi seksualnim sadržajima.
„Ono što je mene zaprepastilo je da njih 20 posto bez problema komunicira s nepoznatim osobama, a njih sao 40 posto prijavi policiji oblike seksualnog zlostavljanja. To pokazuje nepovjerenje naših mladih prema institucijama. Zastrašujući je i podatak da 75 posto više djevojčica nego dječaka pokuša suicid zbog zlostavljanja na Internetu, ali dječaka je više koji se na kraju ubiju. Nacionalni okvir koji smo u Hrvatskoj donijeli u borbi protiv cyber nasilja dobar, ali on mora biti primjenjiv i moramo shvatiti da su bitnu ljudi koji ga provode”, istaknula je. Napomenula je i da je veliki problem to što djeca ne prepoznaju sve opasnost kojima su izložena i da mnogo toga uopće ne smatraju ozbiljnim.
Zorana Vrbičić je govorila o svojim iskustvima adu s djecom i susretima s njihovim roditeljima. Smatra da djeca na Internetu zrcale ponašanje svojih roditelja. Djeca zlostavljači na Internetu sve to smatraju šalom i načinom privlačenja pažnje drugih i dobivanja klikova. Ispričala je i svoje iskustvo kod ispitivanja zrelosti djeteta za upis u prvi razred osnovne škole u kojem su sao ona, dijete jedna od roditelja. „Prvo što dijete i mama odložena stol je mobitel. Onda roditelj jedva čeka da ja svratim pogled pa kriomice snima mobitelom svoje dijete i to onda stavlja na društvene mreže. Meni se čini i da roditelji kada šetaju gradom više ne drže djecu za ruku nego u ruci imaju mobitel i prate družtvene mreže, ne dao Bog da nešto propuste. Protiv takvih navika se treba boriti”, kazala je. Istaknula je i da su posoljedice stalnog praćenja društvenih mreža posebno vidljive nakon lockdowna, a manifestiraju se kroz izolaciju djeteta, gubljenje samopouzdanja, izbjegavanje odlaska na nastavu. Veliki je problem, zaključila je, to što su, za razliku od klasičnog zlostavljanja na Internetu počinitelji anonimni i teško ih je pronaći i kazniti.
Ostali sudionici su također govorili o primjerima iz vlastite prakse koji su izazvali zabrinutost i pridonijeli su osvjeđtavanju tog velikog problema. Zaključak je da je potrebno naći efikasne mjere da Internet postane sigurno mjesto za djecu i mlade.