Prvi ljudi Grada Šibenika ne prestaju prozivati pa i vrijeđati osnivačice triju šibenskih privatnih vrtića Žižule, Sunca i Osmijeha, manipulirajući pri tome činjenicama. Nakon što ih je gradonačelnik Burić na nedavnoj sjednici Gradskog vijeća nazvao buntovnicama, ustvrdio kako im je smisao djelovanja samo zarada kao i to da javni novac kojim se subvencionira boravak djece u tim vrtićima slijevaju u svoju zaradu na njih se obrušio i zamjenik gradonačelnika Danijel Mileta u nedavnom intervju koji je dao televiziji Diadora. Ponovno se pozvao na odluku Europskog suda koja se odnosi na vrijeme kada privatnici nisu niti mogli u Hrvatskoj osnivati vrtiće i kazao da su oni „orijentirani praktički isključivo ostvarivanju svojih prihoda, u konačnici profita i da mogupostavljati cijene očito kako god žele, unatoč tome što grad Šibenik s njima ima potpisan četverogodišnji ugovor, da za redovni 10-satni program, djeci naplate, odnosno roditeljima naplate mjesečno 90 eura, a ostatak do ekonomske cijene će pokriti grad Šibenik. Oni se
toga ove predškolske godine počinju ne držati”, kazao jer i dodao da su enormno povećali cijenu boravka djece u vrtićima što se ničim ne može opravdati te da očekuju da im Grad odriješi kesu i dade koliko one same žele novca
Priopćenjem za javnost reagirale su osnivačice tih vrtića Zorana Ivić, Jasna Juras i Franka Ercegović. Prenosimo ga u cijelosti.
„Nakon nedavnog istupa Pročelnice na temu privatnih vrtića, jasno smo rekle da ćemoreagirati na svaki javni istup koji proziva naše ustanove. Sukladno tome i izjavidogradonačelnika novinarki Luciji Cvitan, u emisiji Pomalo od dana 24. rujna 2024., naš odgovor slijedi u nastavku.
Dogradonačelnik se uporno poziva na presudu Europskog suda za ljudska prava iz 2021.g. i iz analize te odluke izvlači jedino ono što njemu odgovara, tj. ponavlja tezu da su privatni vrtići usmjereni isključivo na ostvarivanje dobiti.Međutim, ne spominje neke ključne činjenice iz analize te presude koje su jako bitne, kako za jedinicu lokalne samouprave, tako i za svrhu postojanja privatnih vrtića i njihovo poslovanje. U analizi odluke jasno je definirano da se poslovanje podnositelja zahtjeva odnosi na period od 1993. do 1998. godine. Tada je na snazi bio Zakon o društvenoj brizi o djeci predškolske
dobi, koji je donesen 22. srpnja 1981., a izmjene Zakona u Republici Hrvatskoj su napravljene 1991., 1993., 1996. i 1997.g. Konačno, taj Zakon je prestao važiti 6. veljače 1997.g. U tom Zakonu se još spominje Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija. Dogradonačelniče, živimo u Republici Hrvatskoj koja je sastavni dio Europske Unije. Slažemo se s dogradonačelnikom, ukoliko želi iznijeti tezu da tadašnje poslovanje privatnih vrtića nije bilo uređeno zakonskim aktima tj. kako kaže presuda „ništa u mjerodavnom zakonodavstvu koje je bilo na snazi u relevantnom razdoblju ne ukazuje da su privatni vrtići imali istu obvezu kao i javni“, i nećemo ulaziti u to kako je netko poslovao u tim uvjetima jer nemamo uvid u to. Međutim, prozivati naše ustanove da počivaju na istim temeljima i da posluju na isti način kao podnositelji zahtjeva iz 90-ih godina je uistinu smiješno, čak i za
dogradonačelnika. Samo ćemo napomenuti da su zakonski akti, po kojima posluju naše ustanove, postali aktualni nakon tog razdoblja. Konkretno, Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju donesen je u listopadu 1997.g., a Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe, na kojeg se stalno poziva Gradonačelnik, donesen je 16. svibnja 2008. g. To su dva zakonska akta koja, uz kurikulum, određuju standarde i uvjete boravka djece u
našim ustanovama.U nastavku objašnjenja presude, nakon teze koju dogradonačelnik uporno ponavlja, da javni i privatni vrtići nemaju istu svrhu osnivanja, slijedi, cititramo:„S obzirom da je zakonom jasno propisana obveza i briga svakog osnivača o financiranju svojih ustanova, eventualna obveza sufinanciranja privatnih vrtića može se pojaviti napodručjima na kojima nema dovoljno javnih vrtića da se zadovolji društvena potreba lokalnog
stanovništva. No čak i tada iznos sufinanciranja privatnih i javnih vrtića ne mora biti jednak.S posljednjom rečenicom citata se u potpusnosti slažemo. Iznos sufinanciranja privatnih i javnih vrtića ne mora biti jednak. Nikad neće niti biti, jer je postotak ekonomske cijene koji otpada na izdatke za plaće i materijalna prava zaposlenika u javnim vrtićima veći od 85%, što kod privatnih nije slučaj i itekako smo svjesne da tome ne možemo parirati.
Međutim, s ostatkom objašnjenja se itekako slažemo. Kao prvo, zakonom je jasno propisana obveza i briga svakog osnivača o financiranju svojih ustanova. Mi kao osnivačice to i činimo, pa nam nije u potpunosti jasno za što nas proziva dogradonačelnik.Kao drugo, grad Šibenik je to područje koje nema dovoljno javnih vrtića da se zadovoljidruštvena potreba lokalnog stanovništva. Dogradonačelnik ne govori istinu kad kaže da postavljamo cijenu prema roditeljima kakoželimo. Cijena koju roditelji trenutno plaćaju u našim ustanovama je formirana isključivo da bise pokrili troškovi stvarne ekonomske cijene poslovanja (koju je lako provjeriti u poslovnim knjigama), a ne one koju je Grad Šibenik odredio svojom analizom u 2021.g. Bitno je
naglasiti da je do povećanja cijene došlo isključivo da bi naši zaposlenici imali jednake uvjete za isto radno mjesto, kao što imaju njihove kolegice u javnim vrtićima. Dogradonačelnik pretenciozno izjavljuje i da su nam „oni“ trebali dati novca koliko god želimo. Postavljamo pitanje tko su „oni“? U više navrata smo ponovili da ništa od Grada Šibenika ne tražimo. Ono što smo tražili, a to je sastanak i razgovor s gradonačelnikom na temu mogućnosti ili nemogućnosti daljnjeg sufinanciranja, to nismo dobili. Prošlog tjedna, na sjednici gradskog vijeća, u sklopu aktualnog sata oporbeni gradski vijećnici su postavljali legitimna pitanja, a gradonačelnik je odgovarao standardnom retorikom usmjerenom prema privatnim vrtićima (buntovnici, krše zakone, ostvaruju prihode i dobit, nisu tu zbog društvene koristi, inspekcije bi se trebale pozabaviti njihovim poslovanjem…). Nakon pauze između aktualnog sata i dnevnog reda, dogodio se „misteriozni“ razgovor gradonačelnika s jednim od vijećnika, i njegovom prijedlogu za povlačenjem točke 3. dnevnog reda „Prijedlog Odluke o načinu i uvjetima sufinanciranja predškolskih programa dječjih vrtića u vlasništvu drugih osnivača na području grada
Šibenika“, gradonačelnik je spremno udovoljio. Zašto je udovoljio i totalno promijenio retoriku nakon sat vremena, ne znamo, taj odgovor cijeloj javnosti bi trebao dati sam gradonačelnik. Za govornicom je izjavio, citiramo: „Iniciram, ali zaista iniciram, sa željom da izađemo iz ovog začaranog kruga, nove pregovore, nove razgovore, i pozivam i sve vijećnike iz oporbe da stvorimo neku radnu grupu u kojoj ćemo zajedno stati iza te priče. Nije moj interes komplicirati boravak te djece pa ćemo vidjeti što će biti zaključak.“ S obzirom na navedeno, dalo bi se zaključiti da gradonačelnik i dogradonačelnik, ili nemajuista mišljenja oko teme privatnih vrtića ili ne razgovaraju međusobno. Nadalje, dogradonačelnik vrijeđa inteligenciju građana odnosno roditelja djece ovoga gradakada iznosi neistinu da su svi oni koji su htjeli upisati djecu u gradske vrtiće praktički to i napravili. Vrijeđa i dostojanstvo svih onih roditelja za koje kaže da sad imaju ovu situaciju jer nisu upisali svoje dijete u gradski. Mogli su, ali nisu htjeli? Ili su htjeli, ali nisu mogli? Napočetku razgovora spominje da nisu bitni privatni vrtići, nego djeca, a u cijeloj izjavi o djeci niti riječi. U konačnici, niti mi nećemo govoriti roditeljima što da rade, ali ako su mogli predati zahtjev za upis u gradski vrtić, mogli bi i svi oni koji su odbijeni javno izaći pred gradsku upravu, pa da netko pobroji stvarno stanje koliko ih nije upisano. Iz raznoraznih razloga. A svima onima, koje cijenjena novinarka i dogradonačelnik svojim performansom pozivaju na prosvjed ispred naših ustanova, poručujemo da imaju svako pravo na prosvjed sukladno zakonima, ispred bilo koje ustanove. Mi ćemo ih, za razliku od nekih drugih, primiti u našu ustanovu, i detaljno im obrazložiti sve što ih zanima i muči.
