Unatoč tome što svi učenici osnovnih škola imaju besplatnu marendu, veliki broj njih za velikog odmora kupuju pekarske proizvode, fast food ili neke proizvode u dućanima za velikog odmora, a marendu u školi ili ne uzmu ili bace. Primijetili smo to u više navrata kod učenika osnovnih škola Tina Ujevića i Jurja Šižgorića.
“Marenda koju dobivamo u školi nam se ne sviđa pa nam roditelji daju novac da je kupimo samo”, odgovorili su nam svi učenici koje smo pitali zašto pokraj besplatne marende troše novac i kupuju ono što im se sviđa.
Emil Božikov, ravnatelj OŠ Tina Ujevića ističe kako su i oni to primijetili, ali da se to ne događa u nekoj većoj mjeri.
“Naša škola dobiva 233 marende svakog dana. Samo dvoje učenika se izjasnilo da neće primati marendu. Proveli smo anketu i za anketu i svi ostali i dalje žele primat školsku marendu. Mi ne možemo utjecati na to što se događa kada izađu na veliki odmor. Mislim da je tu najvažnija uloga roditelja koji ne bi trebali djeci davati novac da kupuju marendu, ako je besplatno dobivaju u školi ili bi trebali otkazati školsku marendu. Mislim da će situacija biti bolja kada otvorimo svoju školsku kuhinju na čemu radimo”, kazao nam je.
Zanimalo nas je kakva saznanja tome koliko učenika zaista pojede besplatnu marendu, a koliko ne imaju u Uredu za prosvjetu i kulturu Grada Šibeniku koji je osnivač šibenskih škola.
“Na početku školske godine, ali svakog mjeseca, razrednici od roditelja i učenika dobivaju informaciju o broju učenika koji žele primati besplatnu školsku marendu. Pojedini proizvodi se ponekad bolje konzumiraju od drugih. Dogovor s učenicima jest da marendu koju ne žele jesti ili koja na velikom odmoru ostane nepodijeljena iz više razloga, donesu u kuhinju da bi takva marenda bila dostupna svim učenicima ako žele uzeti još. Učenici koji kupuju hranu u pekari preko velikog odmora ne konzumiraju hranu koja je bolja i raznovrsnija od ponuđene. To je njihov izbor i izbor njihovih roditelja. Također je izbor roditelja da njihova djeca ne primaju besplatnu marendu tako da određeni broj učenika u svakoj školi ne konzumira ponuđenu marendu. Marenda se uglavnom pojede i ne ostavlja se u velikom ili zabrinjavajućem postotku. Što se tiče bacanja hrane, ove školske godine situacija je puno bolja. Nakon početnih poteškoća radilo se na edukaciji, a i roditelje se obavijestilo o takvom ponašanju. Nažalost, takvih ponašanja još uvijek ima te bi i dalje u školi, roditeljskom domu i društvu općenito, trebalo poraditi na edukaciji, kulturi zahvalnosti za ponuđeno jelo te odnosu prema hrani jer djeca, ali i cijelo društvo, nisu svjesni važnosti hrane i posljedica bacanja hrane”, stoji u odgovoru koji smo dobili od Mirjane Žurić, pročelnice tog upravnog odjela.
Vladina mjera uvođenja besplatnog školskog obroka za sve osnovce provodi se od siječnja pršle godine.
