Zaposlene žene na svojim radnim mjestima i u tvrtkama često nisu svjesne toga da su u pravilu za isti posao slabije plaćene od svojim muških kolega, a ta je razlika veća u većim tvrtkama i na odgovornijim pozicijama. To pokazuje statistika i u Hrvatskoj, ali u u europskim zemljama.
Prema podacima Europske komisije, prosječni rodni jaz u plaćama u zemljama članicama EU-a iznosi 13%. To znači da žene za svaki euro koji muškarci zarade, zarađuju samo 0,87 eura. Posljedica toga je da žene simbolično "prestaju primati plaću" sredinom studenoga, dok će muškarci nastaviti primati plaću do kraja godine. Zbog toga se, simbolike radi 15. studenog obilježava Europski dan jednakih plaća. Nismo uspjeli dobiti podatke o tome kolika je ta razlika u Šibensko – kninskoj županiji niti smo u razgovoru s desetak žena I to od konobarica do menadžerica dobili potvrdu da primaju niže plaće od svojih kolega na istom radnom mjestu. Prema podatcima koji je objavio portal Moj posao razlika u plaćama žena i muškaraca po županijama se kreće od 10 do 21 posto, kolika je primjerice u Dubrovačko – neretvanskoj županiji. Prega grafikonu koji su prikazali Šibensko – kninska županija nije najgora, ali je među onima u kojim su te razlike najveće. Iznosi oko 18 posto.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova ističe primjerice da su u Hrvatskoj 2015. godine žene zarađivale 11,3% manje nego muškarci, a njihove su mirovine u 2014. bile u prosjeku 20,4% manje. U kontekstu Agende 2030 za održivi razvoj, podcilj 8.5 govori o nužnosti ujednačavanja ovih pozicija do 2030. godine. “Do 2030. godine trebamo postići puno i produktivno zapošljavanje i pristojan posao za sve muškarce i žene, između ostalog i za mlade ljude i osobe s invaliditetom, te jednaku plaću za rad iste vrijednosti”, kaže ona no neki stručnjaci su pesimisti I tvrde da će seta ravnoteža u plaćama postići tek ta 70 godina.
Prema servisu MojaPlaća, radnice u Hrvatskoj u prosjeku i dalje imaju 17% nižu plaću od muškaraca. Prosječna plaća muškaraca u 2023. godini iznosila je 1.246 eura neto, dok je prosječna plaća žena bila 1.037 eura.
Zanimljivo, neravnopravnost u plaćama je često primjetnija u razvijenijim gospodarstvima nego u gospodarski slabije razvijenim državama.
Ova pojava vjerojatno proizlazi iz činjenice da se radi o tehnološki naprednijim društvima, gdje je veći udio zaposlenih angažiran u sektorima informacijskih tehnologija, inženjeringa ili financijskih usluga, odnosno u zanimanjima u kojima dominiraju muškarci, a koja su iznadprosječno plaćena.
Najmanje razlike u plaćama u Hrvatskoj pronalazimo među najmlađim ispitanicima, onima do 24 godine starosti te zaposlenima s manje od godinu dana iskustva – to ide u prilog tezi da jaz u primanjima najviše raste u razdoblju kada žene uzimaju pauzu od karijere kako bi zasnovale obitelj. Za to vrijeme njihovi muški kolege i dalje stječu iskustvo, napreduju, mijenjaju poslove i dobivaju povišice. Tu razliku žene ne uspijevaju nadoknaditi te, u pravilu, ostaju slabije plaćene do kraja radnog vijeka.
Umjesto da se razlike u plaćama smanjuju s godinama radnog iskustva, one postaju sve izraženije, potvrđuju brojke.
Radnice s manje od godinu dana iskustva su 11 % slabije plaćene u odnosu na svoje muške kolege, među onima s 3 do 5 godina staža razlika raste na 17%, a najveći nesrazmjer (19%) pronalazimo kod zaposlenika s više od deset godina radnog iskustva, objavili su na servisu MojaPlaća.
Najveće razlike u plaćama među spolovima primjećuju se u sektorima uslužnih djelatnosti (-24%), prodaje (-22%) i turizma (-21%), dok su najmanje razlike u sektorima strojarstva (-2%), automobilske industrije (-2%), novinarstva (-3%) i podrške korisnicima (-3%).
Zanimljivi su odgovori na pitanja kako nastaju te razlike i što na njih utječe. Stručnjaci kažu da postoji niz faktora koji utječu na rodnu razliku u plaćama.
Osim potencijalne diskriminacije, različite preferencije posla također mogu oblikovati statistike. Žene su često zastupljene u sektorima poput tekstilne industrije, turizma, prodaje i uslužnih djelatnosti, koje tradicionalno imaju niže plaće.
Drugi značajan faktor je utjecaj obitelji. Mnoge žene preuzimaju brigu o novorođenom djetetu tijekom porodiljnog dopusta, dok njihovi muški kolege stječu dodatno radno iskustvo, povezano s često većim primanjima.
Također, žene su sklonije postavljati niže zahtjeve tijekom pregovora o poslu ili povišicama. Povijesne etikete i stereotipi doprinose manjoj samouvjerenosti žena na tržištu rada, otežavajući im uspješne pregovore oko plaća i napredovanje.
Stakleni strop koji se odnosi se na nevidljive prepreke koje otežavaju ženama napredovanje do najviših pozicija u organizacijama također dovodi do manje zastupljenosti žena na menadžerskim i izvršnim pozicijama, gdje su često povećanja plaća i dodaci najviši.
Razlika u plaći na temelju spola je razlika između prosječne bruto zarade, prije odbitka poreza na dohodak i socijalnih doprinosa, po satu ženskih i muških zaposlenika. U računicu ulaze samo plaće u poduzećima koja imaju barem 10 zaposlenika
Prema podatcima koje je objavio Europski parlament, u prosjeku žene provedu više vremena obavljajući poslove za koje nisu plaćene, poput brige o djeci i kućanskih poslova.
Zbog toga imaju manje vremena za plaćeni rad. Prema podacima iz 2022., gotovo trećina žena (28 posto) radi skraćeno, u odnosu na samo 8 posto muškaraca. Kad se u obzir uzme i neplaćeni i plaćeni posao, žene rade više sati tjedno od muškaraca.
Žene češće imaju prekide u karijeri i na njihove odluke mogu utjecati obiteljske obaveze: prema podacima iz 2018. trećina zaposlenih žena u EU-u imala je prekid rada zbog brige o djeci, u usporedbi s 1,3 posto muškaraca.
Oko 24 posto ukupne razlike u plaćama može se objasniti povećanom prisutnošću žena u slabije plaćenim sektorima, poput njegovateljstva, zdravstva ili obrazovanja. U 2021. zabilježen je porast broja žena zaposlenih u znanosti, tehnologiji i inženjerstvu, pa je on iznosio 41 posto od ukupnog broja zaposlenih u tim sektorima.
Na direktorskim pozicijama manje je žena: 2020. činile su trećinu (34 posto) menadžera u EU-u, iako predstavljaju polovicu zaposlenika. Kada se usporede razlike po pozicijama, najlošije prolaze menadžerice. One po satu zarađuju 23 posto manje nego muškarci na istoj poziciji
Žene ne samo da zarađuju manje po satu, već obavljaju i više neplaćenih poslova, kao i manje plaćenih sati
Po riječima Diane Kobas Dečković, voditeljice certifikacije jednakosti plaća u udruzi Mode1, razlike u plaćama često se temelje na subjektivnim pretpostavkama.Žene se u pravilu smatraju rizičnijim zaposlenicima jer odlaze na roditeljski dopust, češće su zbog bolesti djece na bolovanju što dovodi do manjeg broja odgovornih i bolje plaćenih poslova.
Kako smo doznali u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike načelo jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti najprije će početi vrijediti za organizacije koje zapošljavaju više od 250 radnika, i to od 2026., a i druge organizacije s najmanje stotinu zaposlenika morat će izvješća o tome podnijeti najkasnije do 7. lipnja 2031. No mjerodavni još nisu formirali ni radnu skupinu koja bi nova europska pravila ugradila u nacionalni sustav
Do 7. lipnja 2026. Hrvatska mora u nacionalno zakonodavstvo uključiti Direktivu EU-a o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti.
Naslovna fotografija: Ilustracija
Ovaj tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti.
