Šibensko-kninska županija uvjerljivo je na zadnjem mjestu po broju umirovljenika koji rade i radom zarađuju za život koji si ne mogu priuštiti samo mirovinom. Prema aktualnim podacima u Šibensko-kninskoj županiji od 25 488 umirovljenika radi samo 738, dakle te 2,9 posto svih umirovljenika. To je velika razlika u odnosu na Splitsko-dalmatinsku županiju u kojoj uz mirovinu radeći dodatni prihod zarađuje 7,36 posto svih tamošnjih umirovljenika. Stanje slično Šibensko-kninskoj ima i Zadarska županija (2,93 posto zaposlenih umirovljenika).
Stručnjaci procjenjuju da je ovako mali broj radno angažiranih umirovljenika u Šibensko-kninskoj županiji posljedica ne zadovoljstva mirovinama koje primaju, nego postojanju drugih izvora prihoda koje umirovljenici ostvaruju.
U Šibensko-kninskoj županiji umirovljenici se najčešće zapošljavaju u trgovinama gdje rade kao blagajnici, slagači robe i prodavači, zatim u turizmu i ugostiteljstvu kao pomoćni kuhari, konobari, recepcionari te na poslovima pripreme i posluživanja hrane, čišćenju apartmana, brodova, ureda i hotela te zaštitara i čuvara objekata, visokoobrazovani umirovljenici nastavljaju pružati intelektualne usluge, a u zdravstvu rade umirovljeni liječnici i medicinske sestre. Zanimljivo je da je Šibensko-kninskoj županiji zamjetan broj umirovljenika zaposlen u agencijama za promidžbu.
