Želeći upravo danas, na Dan planeta zemlje upozoriti sd nam je zaista pet minuta do podne da se opametimo i zaštitimo naš planet od smeća i drugog otpada, direktor tvrtke Bikarac d.o.o. Robert Podrug, gradonačelnik Grada Šibenika Željko Burić i zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša Mirko Budiša održali su na Bikarcu konferenciju za novinare, upravo u to vrijeme, a jedna od glavnim tema bila su energane i njihov značaj za kružno gospodarenje otpadom kao jedino rješenje kako bismo do 2035. godine stvorili uvjete da više ne odlažemo otpad na uređene plohe u okolišu, što nam je zakonska obveza, Konferenciju za novinare održali su u skladištu za odlaganje goriva za energetsku oporabu koji bi se spaljivao u energani, a sada ga se transportira na paljenje u cementaru u Našicama i to se skupo plaća. Cilj je bio i pokazati javnosti da ta sirovina za energetsku uporabu nije nikakvo smeće koji bi i iz drugih županija kamionima stizalo u Šibenik nego već obrađeni bezopasni otpad, a da bi to dokazao gradonačelnik Burić je prije početka obraćanja novinarima zario ruke u njega. Konferenciju su, kažu, sazvali kako bi obavijestili javnost o tome koliko se funkcioniranjem CGO Bikarac i mehaničko - biološka obrada otpada, koju jedini u Hrvatskoj uspješno provode, već značajno štiti okoliš , ali i da odgovorno rade na na tome da se iskoristi otpad koji se ne može reciklirati, da za njegovo spaljivanje ne daju novac nekom drugom nego da ga se u energani, ako do toga dođe, iskoristi za dobivanje energije prodajom koje se može i zaraditi. „Nismo ni slutili da ćemo u tom nastojanju na koje nas obvezuje zakon dospjeti u vrtlog predizborne kampanje u kojoj se, to naše zalaganja i trud koriste za dnevno - politička prepucavanja. To ide toliko daleko da se u tome koriste lažne informacije kojima se opasno zastrašuje naše sugrađana, bez osnova i činjenica, a manipulira se u svakom pogledu pa tako i fotografijama koje protivnici gradnje energana objavljuju pa umjesto modernih postrojenja kakva postoje u cijeloj Europi stavljaju fotografije nekih tvornica iz industrijske revolucije koje ispuštaju gusti dim.mi u ovom trenutku. Osim svoje redovite djelatnosti, obrade otpada, radimo tri nadogradnje u ovome centru. Jedna je uređenje nove plohe za odlaganje otpada koji se ne može reciklirati ni spaljivati, potom to je izgradnja reciklažnog dvorišta za građevinski otpad i obradu građevinskog otpada i treće je izrada projektno-tehničke dokumentacije za eventualnu buduću energanu u kojoj bismo upotrebili ovo što je iza nas, a to je gorivo iz otpada koje nastaje kao produkt mehaničke obrade otpada. Za zbrinjavanje ovog otpada sada plaćamo 192 eura po toni. Na godišnjoj razini proizvodimo oko 4.500 tona do 5.000 tona goriva iz otpada plus oko 15.000 tona goriva druge kategorije, tako zvanog SRF-a koje je još uvijek zakonski dozvoljeno odlagati. Znači ukupno godišnje 20.000 tona potencijalnog materijala koji bi se mogao energetski uporabiti uz niz benefita. Prvi je benefit da to ne plaćamo nekome da nam to preuzme i da od njega zaradimo , godišnje barem 3.000.000 do 4.000.000 eura,a sada godišnje plaćamo, odnosno građani plaćaju oko 800.000 eura godišnje da se uništi.”, objasnio je Podrug. Gradonačelnik Burić išao je još i dalje naglasivši da je obveza Grada Šibenika kao i svih ostali jedinica lokalne samouprave da smanjuje volumen komunalnog otpada, a on se kod nas, zbog turista povećava. „Nema šibenskog, nema splitskog, nema zadarskog smeća koje će se., kako tvrde protivnici energana dovoziti u Šibenik nego bi to bio ovaj obrađeni otpad za spaljivanje. Danas u Šibenik, na Bikarac zaista stiže smeće iz svih dijelova županiji pa to nikom ne smeta. Ja bih odgovorio gospođi Iris Ukić Kotarac mojoj protukandidatkinji zašto recimo oni u Primoštenu ne zadržavaju svoj otpad i ne zbrinjavaju ga nego ga šalju nama u Šibenik. Šibenik je najdalje u Hrvatskoj otišao u postupku zbrinjavanja otpada i mi ovdje sada stojimo na indiferentnom materijalu koji je energetsko gorivo a ne smeće. Isto to će se i danas - sutra događati na Lećevici,za Splitsko-Dalmatinsku županiju, vrlo skoro u Zadru na Biljanima. Dakle, svatko svoje smeće će zbrinuti i obraditi i pretvoriti u gorivi materijal. Mi možemo odlučiti da a priori nećemo graditi energanu i što ćemo onda s tim otpadom- Odvozit ćemo ga zbrinjavati negdje drugdje i to masno plaćati, nitko drugi nego naši građani kojima bi se u tom slučaju računi za zbrinjavanje umnogostručili i njima i našim tvrtkama apa a vidim tko će to potpisati. To bi godišnje bilo oko 4 milijuna eura”, odlučan je bio gradonačelnik Burić. Budiša je istaknuo kako je na nacionalnoj razini politika da se s linearnog modela postupanja s otpadom, da se on proizvodi i baca na odlagalište prijeđe na takozvani kružni model u kojem otpad postaje sirovina, odnosno resurs. „Upravo zbog toga i Ministarstvo zaštite okoliša zajedno s Fondom zaštite okoliša, nastavlja daljnja, snažna ulaganja u infrastrukturu za gospodarenje otpadom. Posjetimo je samo da u Hrvatskoj nastane godišnje preko 1,8 milijuna tona komunalnog otpada. Od toga se 52 posto još uvijek odlaže na odlagališta, 48 posto se odvojeno prikupi, a oko 36 posto se reciklira. Podsjećam da nam je cilj bio da do 2 020. 50 posto otpada odvajamo i recikliramo ali daleko smo od toga. U Šibensko – kninskoj županije stanje je još lošije. 2023. godine odvojeno je svega 18% posto otpada, a lani se to popelo na 23,5 posto. Otpad trebamo promatrati kao resurs, kao sirovinu, ne kao smeće i zbog toga smo podržali nastojanja i Bikarca i Grada rada Šibenika da sufinanciramo projektno-tehnička dokumentacija, koja će pokazati opravdanost izgradnje energane na području Centra za gospodarenje otpadom Bikarac. Izgradnjom te energane zapravo bi doprinijeli da se ovo brdo otpada koje vidimo iza nas iskoristi za proizvodnju energije”, napomenuo je Budiša. U popratnom press materijalu novinari su dobili i fotografije različitih energana koje su izgrađene diljem Europe neke i u središtima velikih gradove jer se smatra da je njihova gradnja i korištenje energije iz otpada rad na održivoj budućnosti.
