Preostalo je manje od deset dana do početka drugog dijela sezone Hrvatske nogometne lige. “Proljetni dio” otvorit će susret Gorice i Varaždina, dok Šibenik svoju zimsko-proljetnu pustolovinu započinje neugodnim gostovanjem na Poljudu kod Hajduka gdje će nastojati sačuvati obraz. Iako se “Narančasti” nalaze na samo dva boda zaostatka od osmoplasirane Rijeke, online kladionice vide Šibenčane u tijesnoj borbi s Goricom za ostanak u HNL-u. Goričani zaostaju šest bodova za dečkima sa Šubićevca, ali uz utakmicu manje. Prva tri mjesta prema očekivanjima Dok traje pripremno razdoblje naših prvoligaša, odlučili smo napraviti analizu koja će se dotaknuti stadiona svih hrvatskih klubova koji su zaigrali u HNL-u. Točnije, njihovih kapaciteta. U obzir smo uzeli 33 stadiona, na kojima se ili nekada igrao prvoligaški nogomet ili se igra u tekućoj sezoni 2022./23., te smo usporedili njihove trenutne kapacitete. Dakle, naglasak je na trenutnim kapacitetima, a ne na nekadašnjim, budući da su u prošlosti stadioni u pravilu mogli primati puno više gledatelja nego danas. Prvenstveno zbog izostanka sjedala na tribinama. Naravno, prvo mjesto drži splitski Poljud koji danas može primiti malo više od 34.000 ljudi, dok je rekord ovoga stadiona 65.000 navijača iz sezone 1981./82. (Hajduk – Dinamo). Dinamov stadion, Maksimir, na drugome je mjestu s kapacitetom od 25.000, iako je na maksimirsko zdanje donedavno (prije potresa 2020.) moglo stati nešto više od 33.000 gledatelja. Krug tri najveća stadiona zatvara osječki Gradski vrt (17.061) koji, tako se čini, odbrojava svoje posljednje mjesece kao dom NK Osijeka. Sedam stadiona kapaciteta 10.000+ Zanimljivo, četvrti stadion po kapacitetu nalazi se izvan četiri najveća hrvatska grada i smješten je u gradu koji više od deset godina nema svog prvoligaša. Riječ je o Karlovcu i njegovom stadionu Branko Čavlović-Čavlek na koji danas stane 12.000 ljudi. Na petoj je poziciji stadion Varaždina službenog naziva Varteks, dok je među Varaždincima draži naziv u spomen na tragično preminulog predsjednika ovoga kluba, Anđelka Herjaveca. Ovo zdanje na sjeveru Hrvatske može primiti 10.800 ljudi. Minimum deset ili više tisuća gledatelja još može stati u bivši Rijekin “hram”, Kantridu (10.600) i dugogodišnji Cibalijin u Vinkovcima (10.000). Što se tiče Šibenika, Šubićevac je tek na 25. poziciji s kapacitetom od 3.412. Od trenutnih prvoligaških stadiona, manje ljudi stane jedino na koprivnički stadion Ivan Kušek-Apaš (3.134). Ova brojka Šubićevca daleko je od rekorda ovoga stadiona koji datira još iz 1979. godine i Mediteranskih igara. HNL stadioni i njihovi kapaciteti 1. Poljud (Hajduk) - 34.198 2. Maksimir (Dinamo, Lokomotiva) - 25.000 3. Gradski vrt (Osijek) - 17.061 4. Branko Čavlović-Čavlek (Karlovac 1919) - 12.000 5. Varteks (Varaždin, Varteks) - 10.800 6. Kantrida (Rijeka) - 10.600 7. Cibalia (Cibalia) - 10.000 8. Aldo Drosina (Istra 1961) - 9.800 9. Rujevica (Rijeka) - 8.279 10. Gradski stadion Sisak (Segesta) - 8.000 10. Kamen Ingrad (Kamen Ingrad) - 8.000 10. Mladost (Čakovec, Međimurje) - 8.000 13. Borovo naselje (Vukovar 1991) - 6.000 13. Gradski stadion uz Savu (Marsonia) - 6.000 15. Kranjčevićeva (Lokomotiva, Zagreb, Rudeš) - 5.350 16. Ivan Laljak-Ivić (Inter Zaprešić) - 5.228 17. Gradski stadion Samobor (Samobor) - 5.000 17. Park (Suhopolje) - 5.000 17. Stjepan Spajić (Hrvatski dragovoljac) - 5.000 20. Radnik (Gorica, Radnik) - 4.536 21. Park Mladeži (Split) 4.075 22. Stanovi (Zadar) - 3.858 23. Krimeja (Orijent) - 3.500 23. Žuknica (Pomorac 1921) - 3.500 25. Šubićevac (Šibenik) - 3.412 26. Ivan Kušek-Apaš (Koprivnica) - 3.134 27. Gradski stadion Belišće (Belišće) - 3.000 27. Igralište iza Vage (Neretva) - 3.000 27. Lapad (Dubrovnik 1919, GOŠK) - 3.000 30. Gradski stadion Pazin (Pazinka) - 2.500 30. Veruda (Istra 1961) - 2.500 32. Grana Klaka (Dubrava Tim Kabel) - 1.000 32. Igralište Blato (Primorac 1929) - 1.000 *u zagradama se nalaze klubovi koji su igrali prvoligaški nogomet na tom stadionu