Datum objave: 18. Rujan 2018

Arheolozi rade na novim istraživanjima starokršćanske crkvice u Bilicama, na Dedića Punti

Diana Ferić
Diana Ferić

Završila je ovogodišnja kampanja arheoloških istraživanja na lokalitetu Dedića punta u Bilicama koja je trajala od 29. kolovoza do 14. rujna ove godine, a radove su provodili arheolozi i studenti s Odsjeka za arheologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Predstavljaju nastavak istraživanja iz prethodne dvije godine unutar projekta Ministarstva kulture „Bilice – ranokršćanska crkva“ (voditeljica dr. sc. Mirja Jarak, izv. prof.). Riječ je o revizijskim istraživanjima ranokršćanske trikonhalne crkve na položaju Dedića punta, u blizini južne obale Prokljanskog jezera. Crkva je dio širega kulturnog krajolika, u kojemu posebno mjesto ima i rimska vila smještena u neposrednoj blizini.

 

„Arheološka ekipa iz Zagreba planira 2019. g. dovršiti istraživanja najužeg prostora crkvene arhitekture, te bi trebala započeti konzervacija, kako bi se lokalitet dugoročno zaštitio. Uz potporu Ministarstva kulture i Konzervatorskog odjela u Šibeniku, te uz podršku općine Bilice, veliku pomoć u dosadašnjim istraživanjima pružili su djelatnici Muzeja grada Šibenika. Početak istraživanja omogućili su vlasnici zemljišta na kojem se nalazi ranokršćanska arhitektura. Zahvaljujući svim pojedincima i institucijama, arheološka istraživanja crkvenog kompleksa vakako će doprinijeti poznavanju ranokršćanske arhitekture, ne samo na užem području u blizini grada Šibenika, nego i u Dalmaciji u cjelini“, kaže voditeljica Mirja Jarak.

 

Riječ je o revizijskim istraživanjima pa je osnovni cilj je potpuno sagledavanje ranije istraživanog kompleksa (lokalitet je istraživan početkom 20. st.), njegova zaštita, konzervacija i prezentacija. Zahvaljujući suvremenim metodama istraživanja, moguća je velika preciznost u mjerenjima i uočavanju svih detalja. Crkva u Bilicama pripada zanimljivom tipu jednobrodne građevine s trikonhalnim istočnim završetkom. Svetište je bilo ograničeno na središnju, glavnu apsidu i četvrtasti prostor ispred nje. Dvije bočne apside imale su posebnu namjenu i govore o proširenju jednostavne koncepcije crkvenog prostora s jednom apsidom. Slične trikonhalne crkve poznate su na nekoliko lokaliteta u Dalmaciji i susjednim područjima. U vezi sa crkvom u Bilicama, treba istaknuti njezino često spominjanje i interpretacije u znanstvenoj literaturi. Već prvi istraživači ili znalci lokaliteta poput L. Maruna, L. Jelića, P. Kaera i Ć. M. Ivekovića, ostavili su dragocjene podatke iz vremena kada je cijeli kompleks bio znatno bolje sačuvan nego što je danas, u vrijeme novih revizijskih istraživanja. Činjenica da su svi zidovi kompleksa ipak vidljivi i da trikonhalno svetište i danas impresionira skladnom jednostavnošću, govori o dovoljnoj sačuvanosti ranokršćanske arhitekture koja će, nakon dovršetka radova i konzervacije, biti dijelom novoga kulturnog krajolika uz obalu Prokljana.

 

U istraživanjima 2018. godine najviše pažnje poklonjeno je iskopavanju velike presvođene grobnice koja je otkrivena u narteksu, pred glavnim ulazom u crkvu. Grobnica je lijepo zidana od većih komada kamena povezanih žbukom, a imala je svod od sedre, koji se urušio tijekom vremena. U grobnici su ostaci pokojnika bili u poremećenom položaju, i tek nakon analize bit će mogući zaključci o broju sahranjenih osoba i vremenu ukopa. Slične presvođene grobnice vrlo često se nalaze uz ranokršćanske crkve u Dalmaciji i BiH. Jedan od lokaliteta u neposrednoj blizini je Srima, gdje su presvođene grobnice dio konzerviranog sakralnog kompleksa iz 6. stoljeća.
 

Iz kategorije: Kultura