Mirko Debeljak izabran je za prvog predsjednika, a Stevan Tonković, za vođu prvog skijaškog kluba u Kninu koji je ujedno i prvi skijaški klub u sjevernoj Dalmaciji. U klub su upisana 42 člana od kojih 23 imaju svu potrebnu skijašku opremu. Kninski skijaški klub pozvao je Šibenčane ljubitelje skijanja i skijaškog sporta u svoje članstvo te obećao pomoć i suradnju ako Šibenik bude želio osnovati svoj skijaški klub. Kninski skijaši odmah su organizirali školu skijanja za početnike na izvrsnoj skijaškoj stazi u Hrnjadima na idealnom mjestu uz Šipadovu željezničku prugu. Prve zadaće Kninskog skijaškog kluba su uređenje skijališta sa skloništem i ugostiteljskim objektom i popularizacija skijaškog sporta.
Bilo je to u veljači 1934. godine. Novo skijalište trebalo je prema planu biti otvoreno s prvim većim snijegom krajem te ili početkom 1935. godine.
O uređenju kninskog skijališta nije bilo više riječ od 1934. do 2006. godine kada su planove i projekte skijališta na Dinari iznad Knina objavili tadašnje Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka i Hrvatske turistička zajednica. Izrada projekta povjerena je tvrtki «Studije Modrić» iz Zagreba. Stručnjaci te tvrtke godinu dana su proučavali Dinaru, njena klimatska svojstva, učestalost padanja snijega i njegovog zadržavanja na tlu, a rezultati su pokazali da je gradnja skijališta na padinama Dinare ne samo izgledna već i ekonomski isplativa.
Što je od svega toga bilo? Ništa. Ali od prve ideje o kninskom skijalištu do sada je proteklo samo 86 godina. U međuvremenu je i Šibenik dobio svoj skijaški klub pa čak i prvenstvo Šibenika u skijanju, ali ne i priliku da Šibenčani idu na skijanje u Knin i na Dinaru.
